Aktuelno
You are here: Home / Kalesija / Kalesijski Srbi za uništene kuće, svinjce, kokošinjce i šume traže 30 miliona maraka

Kalesijski Srbi za uništene kuće, svinjce, kokošinjce i šume traže 30 miliona maraka

U utorak, 15. aprila, u Općinskom sudu Kalesija, pred sutkinjom Draženom Pejanović, predsjednicom Općinskog Suda Kalesija, održano je ročište na kojem se vodila rasprava povodom tužbe građana srpske nacionalnosti protiv Općine Kalesija.

 

10173422_10203574407350725_2080467093_n

Tužbu protiv Općine Kalesija 2006.  godine podnijelo je 105 osoba iz kalesijskih naselja Jeginov Lug i Dubnica.  S obzirom da, na zahtjev Suda, nisu uredili tužbu po propisu, broj tužitelja je sveden na 40 osoba. Za uništavanje njihovih kuća, pomoćnih objekata, svinjaca, kokošinjaca i šuma oni zahtjevaju odštetu od čak 28 miliona maraka.

Dvije tužbe

Rasprava je trajala oko sati i po vremena, nakon koje je predsjednica suda Pejanović odlučila da ovaj postupak razdvoji u tri grupe. Sprovođenje postupka otežava i činjenica da tužitelji nisu angažovali advokata.

Halil Aščić, pravobranilac Općine Kalesija, je kazao da nema nikakvog pravnog osnova da Srbi koji su tužili Općinu dobiju spor.

10268368_10203574404030642_1211511335_n- Ova tužba mještana Jeginovog Luga i Dubnice protiv Općine Kalesija je zastarjela jer se zahtjev za nadoknadu pričinjene štete može podnijeti samo u roku od pet godina od vremena kada je pričinjena šteta. Iz njihove tužbe se iščitava da je šteta nastala odmah po okončanju rata, a oni su tužbu podnijeli 10 godina kasnije, kaže Aščić.

No, ovo nije jedina tužba kalesijskih Srba protiv svoje općine. Naime, 2001. godine 40 građana srpske nacionalnosti iz Markovića, Gojčina i Zeline tužili su Općinu kalesija za pričinjenu štetu na njihovim imanjima . U prvobitnom tužbenom zahtjevu, oni su tražili odštetu u visini od 5 miliona maraka. Kasnije, nakon provedenog vještačenja, zahtjev su smanjili na 2,8 miliona maraka. Ovu raspravu vodi sutkinja Munevera Avdić.

Sami  napustili kuće poslije Dejtona

Halil Aščić, pravobranilac Općine Kalesija, kaže da ni prva tužba nema pravnog utemeljenja.

– Jednostavno, radi se o tome da su ova naselja, Markovići, Gojčin i Zelina, u toku agresije bilo pod kontrolom Karadžićevih snaga, te da su tek nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pripala Federaciji. Potpisani Mirovni sporazum je označio kraj rata i ti mještani nisu imali razloga da napuštaju svoje domove. Dakle, njihova imovina se nije mmogla smatrati nepuštenom imovinom, niti su njihove nekretnine bile pod upravom Općine, kaže Halil Aščić, koji dodaje da bi ti isti Srbi mogli tužiti nekog pojedinca, ako znaju ko im je pričinio štetu, a nikako Općinu.

To je isto, kako kaže pravobranilac Halil Aščić, kao da sada neko ode na nekoliko dana od kuće i da po povratku, kad vidi da mu je kuća opljačkana, za nadokadu štete tuži Općinu.

Kalesija.com

About redakcija novina

Scroll To Top