Kalesijske novine Kalesijske novine
Općina Kalesija im velike poljoprivredne površine, ima dovoljno šume, rijeku Spreču, ali daleko najjači resurs kalesijske općine jesu – ljudi. Izuzetan ljudski potencijala Kalesija ima i među onima koji žive na području općine, a i u dijaspori i u drugima gradovima BiH. Naročito u Sarajevu. Ahmet Alibašić, Izudin Džafić, Senad Softić, Sinan Sinanović, Ibrahim Husić… samo su neki od uspješnih Kalesijaca koji žive i rade u Sarajevu. Svakako jedan od njih je i mr. Samir Vildić.
Samir Vildić je rođen u Hemlijašima kod Kalesije. Nedavno je magistrirao međunarodne odnose na državnom univerzitetu u Bursi, Turska. Uporedo sa naučnim radom na međunarodnim odnosima, pohađa doktorske studije na Fakultetu islamskih nauka, na Uludag iniverzitetu. U Bosnu i Hercegovinu se vratio tokom 2016. godine. Trenutno radi kao direktor Fondacije „BIGMEV“ u Sarajevu. Za naš portal govori o mogućnostima otvaranja bh. ekonomije prema Turskoj, o saradnji turskih i bosanskih kompanija, o bratimljenju Kalesije sa turskim općinama, o turskim ulaganjima u BiH, o pritiscima na Tursku…
Na čelu ste Fondacije „BIGMEV. O kakvoj fondaciji je riječ?
– BİGMEV je Fondacija osnovana 2010. godine u İstanbulu s ciljem razvoja ekonomskih, kulturoloških i naučnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Turske. Fondacija pored Istanbula, ima takođe urede u Bursi i u Sarajevu. Osnovni ciljevi BIGMEV-a su povećanje nivoa turskih investicija u Bosni i Hercegovini; povećanje obima trgovinske razmjene između Bosne i Hercegovine i Republike Turske; stvaranje održivih veza između poslovnih krugova; unapređenje odnosa bh. dijaspore sa domovinom i doprinos u razvoju Bosne i Hercegovine. Od samog osnivanja BIGMEV-a bio sam Project manager u Turskoj, a danas obnašam poziciju direktora za Bosnu i Hercegovinu.
Koliko je Turska do sada investirala u BiH?
– Ovdje ću se pozvati na izvore Centralne Banke BiH, prema kojima je Turska do sada u Bosnu i Hercegovinu investirala oko 370 miliona KM, kada su u pitanju direktne investicije. Međutim, ove statistike ne obuhvataju investicije turskih institucija, kao što je TIKA-Turska agencija za međunarodni razvoj. TIKA je u 20 godina poslovanja sa Bosnom i Hercegovinom realizirala preko 800 projekata iz oblasti zdravstva, kulture, obrazovanja, infrastrukture itd.
Neki Bošnjaci tvrde, i negoduju zbog toga, da Turska više investira u Srbiju nego u Bosnu. Kako to objašnjavate? Imate li vi utisak da takvi ne razlikuju humanitarni rad od biznisa?
– Prije svega treba istaći da se investitori i privrednici na saradnju odlučuju na osnovu konkretnih pretpostavki da će imati koristi od toga. Između Bosne i Hercegovine i Turske nalaze se jake historijske, kulturne, bratske i rodbinske veze. Problem zašto turski privrednici nisu do sada razmišljali o velikim investicijama u BiH leži u njihovoj svijesti, jer Bosna za njih nije predstavljala potencijalnog ekonomskog saradnika. Znači problem nije u BiH nego u turskom investitoru i njegovoj psihi. Ovdje govorimo o turskim privrednicima a ne Vladi Republike Turske, koja na sve načine preusmjerava investirore na ulaganja u BiH. S druge strane, mi sami nismo svjesni potencijala koje posjedujemo. Imamo kvalifikovanu radnu snagu, geografsku blizinu evropskom tržištu, jako niske porezne stope u odnosu na druge države itd. Srbija, kao susjedna država, jeste konkurencija Bosni i Hercegovini i to je sasvim realna pojava. Važno je da što prije na pravi način turskim investitorima predstavimo potencijale Bosne i Hercegovine.
U kojim oblastima ima najvise perspektive za saradnju turskih i bosanskih biznismena? Je li to turizam, trgovina, metalska industrija, poljoprivreda, prehrambena industrija.
– Ovdje je prije svega moguće govoriti o izvozu bosanskih proizvoda na tursko tržište. Naša firma BIMAL iz Brčkog na godišnjem nivou na tursko tržište izveze robe u vrijednosti 30 miliona €, zatim na mjesečnom nivou izvozimo otprilike 10 hiljada tona brašna. Mogli ste upratiti da je Turska dozvolila izvoz mesa iz Bosne i Hercegovine. Jagodičasto voće, maline i kesten su također zanimljivi turskom tržištu. Bosna i Hercegovina posjeduje jako kvalitetne proizvode, a tursko tržište je ogromno, tako da tu postoji mogućnost plasmana naših proizvoda. Turska je posljednjih godina u ekonomskoj ekspanziji i turska ekonomija postala „tjesna koža“ za turske firme, zato oni traže nove lokacije za investicije. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, u posljednje vrijeme možemo izdvojiti poseban interes za tekstilnim, poljoprivrednim, energetskim, kao i sektorom turizma i stočarstva. Isto tako, mnogo je turskih brendova koji su zanimljivi na našem tržištu, pa se pored turskih proizvoda u lancima naših marketa, u velikim količinama iz Turske uvoze sirovine za tekstilni i metalni sektor itd.
U nekoliko gradova održali ste prezentaciju mogućnoosti saradnje Turske i Bosne. Možemo li očekivati da se uskoro održi takva przenntacija i u Kalesiji?
– BIGMEV već sedam godina konstantno radi na pomenutim aktivnostima u Bosni i Hercegovini i do sada je realizirao na stotine projekata i prezentacija. Ja sam u posljednjih 6 mjeseci, otkako sam došao na ovu poziciju u Bosni i Hercegovini, pored projekata na kojima radimo, u 7 naših gradova napravio prezentaciju o mogućnostima saradnje sa turskim tržištem. S tim u vezi imao sam priliku sastati se sa našim privrednicima iz Živinica, Jajca, Gradačca, Maglaja, Konjica, Donjeg Vakufa i Vareša. Nedavno sam održao sastanak sa načelnikom gospodinom Seadom Džafićem. Pored toga što dolazi iz realnog sektora, gospodin Džafić dobro poznaje tursko tržište, tako da smo mi dogovorili jednu takvu prezentaciju i u našoj općini. Općina Kalesija ima jednu veliku šansu, koju u ovom trenutku treba da iskoristi, a to je da je načelnik općine iz realnog sektora.
Jeste li upoznati da u Kalesiji postoje dva udruženja privrednika i da li to predstaavljaa problem za saradnju?
– Dobro je da postoje dva udruženja jer, kao što bi jedna turska izreka rekla, „slatka konkurencija je uvijek dobro došla“. Naravno da meni osobito, kao ni instituciji koju zastupam, to ne smeta i mi stojimo na raspolaganju svim predstavnicima i privrednicima iz oba udruženja. Ja se nadam da će se svi naši privrednici odazvati pozivu za prezentaciju koju ćemo da realizujemo preko općine. Želim da iskoristim ovu priliku da pozovem sve naše privrednike da se odazovu toj prezentaciji gdje ćemo razgovarati o mogućoj saradnji sa Turskom i turskim tržištem.
Mogu li vam se pojedinačno javiti neke firme koje su zainteresirane za saradnju i poslovanje sa turskim biznismenima?
– Naravno. Mi već imamo saradnju i kontakt sa nekim firmama iz Kalesije. Neke od usluga koje mi firmama možemo da ponudimo jeste investicijski konsalting, konsalting o izvozu ili uvozu, sektorski i podsektorski izvještaji, pronalazak potencijalnih partnera, prezentacija njihovih projekata potencijalnim investitorima itd. Sve firme uvijek mogu da nas kontaktiraju, a meni će biti veliko zadovoljstvo da budem na usluzi našim sugrađanima.
Postoje li mogućnosti saradnje Kalesije sa nekim turskim općinama izvan oblasti biznisa, konkretno u oblasti kulture, obrazovanja?
– Kalesija već od ranije ima određenu vrstu saradnje koju je svakako uvijek moguće proširiti. Na sastanku sa gospodinom Džafićem, govorili smo i o bratimljenje sa nekom većom i ekonomski razvijenijom općinom u Turskoj. Meni bi posebno bilo značajno bratimiti Kalesiju sa gradom Kutahja odakle je i moja supruga. Grad Kutahja ima preko 250 hiljada stanovnika, i jako razvijenu poljoprivredu i industriju. Za Kutahju je specifično i to da u njoj živi veliki broj Bošnjaka koji su ranije odselili iz Bosne i Hercegovine.
Dugo ste živjeli u Turskoj i dobro poznajete prilike u toj zemlji. Zadnjih dana puno se priča o ustavnim promjenama u Turskoj. Ima svakakvih priča i nagađanja. O čemu je zapravo riječ?
– Baš tako, „svakakvih priča i nagađanja“. Ukratko, Turska je izrasla u veliku ekonomsku i političku silu, i ja imam čast da sam taj napredak posljednjih 15ak godina doživljavao u Turskoj. Nametnuti ustav, odnosno trenutni sistem tutorstva (vojske, pravosuđa i birokratije) u Turskoj, postao je previše kratak da bi pratio razvoj države. Uvođenje efikasnog političkog sistema u Turskoj je nužno a set ustavnih promjena sastoji se od 18 amandmana a jedna od najvažnijih stavki u setu je uvođenje predsjedničkog sistema. Biću otvoren: Krajnje je vrijeme da Turska sama sebi skroji gaće.
Čini se da je Turska trn u oku nekim međunarodnim faktorima upravo zbog činjenice da je praktično finansijski nazavisna od MMF i od međunarodne zajednice. Može li Turska ostati uspravna na tom putu i odoljeti tim nekim, najblaže rečeno, pritiscima?
– Dosta je parametara koji pokazuju da je Turska na pravom putu. Pored toga što je unaprijedila demokratiju, koja može biti primjer mnogim državama, ona je na ekonomskom planu napravilo čudo. Dok su se druge države gušile ekonomskim krizama Turska je nizala pobjede. Na čelu sa vladajućom Strankom pravde i razvoja (AK Parti), zabilježen je prosječni godišnji porast bruto nacionalnog dohotka od 5%. Izvoz Turske kontinuirano raste po stopi većoj od 10%. Za vrijeme ekonomske krize u zemljama Evropske unije u 2011. godini turska ekonomija je zabilježila rast od 8,8%, što je te godine, odmah nakon ekonomskog rasta Kine, predstavljalo drugi najuspješniji godišnji porast bruto nacionalnog dohotka u svijetu. Turska vladajuća stranka obećala je mnoge velike infrastrukturne projekte, takozvane gigantske projekte, mnogi od njih su već realizovani. Ali stvarna veličina uspjeha Turske na čelu sa Erdoganom, ne ogleda se u ovim statistikama. Turska je na izbjeglice iz Sirija potrošila preko 20 milijardi dolara. Samo jedna Turska državna istitucija TIKA, u posljednjih 13 godina realizirala je 17.000 projekta u vrijednosti od 6,4 milijarde dolara u 66 zemalja svijeta. Danas se u Turskoj iz 181 države nalazi preko 90 hiljada studenata na raznim univerzitetima, i većinu njih stipendiše država. Ja sam bio jedan od njih. Turska država je u ovih 15 godina mojih studija u Turskoj u mene investirala preko 300 hiljada KM. To je veličina i garancija da će Turska ostati uspravna i istrajna na svom putu.
Razgovarao: Fahrudin Sinanović
