Kalesijske novine Kalesijske novine
Edin Ramić, potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), trenutno obavlja funkciju ministra za raseljene osobe i izbjeglice u Vladi Federacije BiH. Istovremeno je i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS). To praktično znači da je u isto vrijeme zaposlen u dva bosanskohercegovačka entiteta.
Ramić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da ne obavlja dvije funkcije svojom voljom, već da je tu postavljen.
“Ja i moje kolege nismo tražili da obavljamo više funkcija, niti smo svojevoljno izabrani”, pojašnjava Ramić.
Ramić je jedan od 61 izabranog funkcionera u Bosni i Hercegovini koji se nalazi u sukobu interesa, prema odredbama Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH usvojenom 2013. godine i on je na snazi.
Ramić kaže kako pozdravlja Prijedlog Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH koji je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) usvojio 12. januara ove godine, a koji donosi određene izmjene u odnosu na Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH iz 2013. godine.
“Mislim da je Prijedlog Zakona koji je usvojen dobar i trebao bi da bude usvojen u Domu naroda. Svima je u interesu da se taj zakon usvoji što prije”, poručuje Ramić.
TI BiH apeluje na Dom naroda BiH da usvoji zakon o sukobu interesa
Zakon su u skupštinsku proceduru uputili opozicioni zastupnici iz tri različite partije u Predstavničkom domu PSBiH Damir Arnaut, Saša Magazinović i Jasmin Emrić.
Ovaj zakon prvo je bio predložen 2017. i na njemu su radili Evropska unija (EU), stranke i nevladin sektor, ali nije usvojen. Sada je, sa određenim amandmanima usvojen 12. januara 2020. u Predstavničkom domu. Ukoliko bude usvojen i u drugom od dva parlamentarna doma – Domu naroda, zamijenio bi zakon iz 2013.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH, kaže da ovaj novi zakon predstavlja unapređenje u odnosu na zakon koji je na snazi od 2013. godine.
“Prije svega, zato što predviđa formiranje nezavisne komisije za primjenu zakona, čiji članovi, prema postavljenim uslovima, ne smiju biti članovi političkih stranaka u prethodnih pet godina, ne smiju dolaziti sa funkcija izvršne i zakonodavne vlasti prethodnih pet godina i slično”, pojašnjava Korajlić.
Šta predviđa novi zakon
Predloženi zakon, između ostalog, predviđa osnivanje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa čiji članovi ne bi mogli biti poslanici i delegati iz PSBiH, članovi političke stranke, te da pet godina prije kandidovanja za predsjednika ili člana komisije nisu obavljali funkciju poslanika, delegata, odbornika ili vijećnika, gradonačelnika, načelnika opštine, člana vlade ili savjetnika na bilo kojem nivou vlasti u BiH.
Definisano je da komisija bude stalno i nezavisno tijelo koje je uspostavila PSBiH, sa sjedištem u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, a koje obavlja poslove iz svoje nadležnosti određenih ovim zakonom. Takođe je predviđeno da za člana komisije ne može biti imenovana osoba koja je nosilac javne funkcije.
Korajlić ističe da su tu i dodatne odredbe, sankcije i ograničenja za nosioce javnih funkcija.
“Jasnije se propisuju ograničenja nosiocima javnih funkcija vezano za obavljanje višestrukih funkcija, te za bilo kakav finansijski interes u privatnim preduzećima koja posluju na bilo koji način sa javnim institucijama i javnim organima. Propisana je i nespojivost funkcija vezanih za javna preduzeća, a prvi put se uvodi i kontrola tačnosti imovinskih kartona koje podnose nosioci javnih funkcija”, pojašnjava Korajlić.
Ona dodaje i da se prvi put propisuju i sankcije za nedostavljanje ovih podataka ili dostavljanje netačnih podataka iz imovinskih kartona.
“Jedan od novih mehanizama koji se uvodi je poništenje svake odluke ili djela koje je nastalo u samoj situaciji sukoba interesa nakon što se sukob interesa utvrdi”, dodaje Korajlić.
Ovaj zakon, u kojem su prihvaćeni određeni amandmani poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a čiji su poslanici u Predstavničkom domu PSBiH i pored toga glasali protiv njegovog usvajanja, proslijeđen je Domu naroda.
Šta SNSD-u i HDZ-u ne valja u novom zakonu?
Snježana Novaković – Bursać, šefica kluba SNSD u Predstavničkom domu PSBiH kaže da su ta stranka i HDZ uložili po 20 amandmana na Prijedlog Zakona, a najveće zamjerke su da ne prati ustavne nadležnosti, te da je postavljen preširoko.
“Naša najveća zamjerka, nas iz SNSD-a, je da ima poprilično čudnih odredbi koje su upitne u praksi, da je postavljen preširoko, recimo u terminima povezane osobe itd.”, ističe Novaković-Bursać, te dodaje da se ovim zakonom onemogućava svima koji su u kontaktu sa osobom iz politike da rade bilo šta.
“Mi mislimo da zakon prije svega treba da bude koncipiran preventivno, da prevenira potencijalne sukobe interesa samih nosilaca, a da zaista ne zadire u prava povezanih lica, bilo da su to porodice ili nešto drugo”, smatra Novaković-Bursać.
Mira Pekić, poslanica Partije demokratskog progresa (PDP) u Predstavničkom domu PSBiH, inače predsjednica aktuelne Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, glasala je za usvajanje. Ona smatra da je Zakon dobar, jer predviđa nezavisno tijelo, komisiju, koje će se baviti sukobom interesa i definiše se šta je sukob interesa na pravi način.
“Mi u Bosni i Hercegovini trenutno imamo Zakon o sukobu interesa, na osnovu kojeg postoji komisija, čiji sam ja predsjednik. Ta komisija ima tri poslanika iz Predstavničkog doma, tri poslanika iz Doma naroda i direktor i dva zamjenika iz Agencije za prevenciju korupcije. Po trenutnom zakonu mi smo u sukobu interesa”, pojašnjava Pekić.
Ona dodaje da novi Zakon predviđa komisiju kao nezavisno tijelo koje će se baviti sukobom interesa.
“Konačno se definiše šta je sukob interesa, to definisanje je dobro, dobro je što postoji nezavisna komisija i članovi te komisije koji će biti birani na konkursu. To će značajno unaprijediti ovaj način sprečavanja sukoba interesa u institucijama BiH”, smatra Pekić.
Stav EU o novom zakonu
Iz Evropske komisije (EK) pozdravljaju usvajanje Zakona u Predstavničkom domu PSBiH, i podsjećaju da je usvajanje ovog Zakona jedna od obaveza iz 14 ključnih prioriteta sadržanih u Mišljenju EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
“Stoga bi usvajanjem i provođenjem zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji je usklađen sa evropskim standardima, značio napredak u procesu evropskih integracija, kao i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH. Ujedno bi time izabrani predstavnici u BiH poslali jasnu poruku građanima i EU, da su posvećeni izgradnji društva u kojem svim imaju jednake prilike”, navodi se u pisanom odgovoru EK na upit RSE o novom zakonu.
Korajlić ističe da HDZ i SNSD “godinama blokiraju usvajanje bilo kakvih antikorupcijskih mehanizama”, te da zato sumnja da će njihovi delegati u Domu naroda glasati za usvajanje ovog zakona.
“Ovamo se HDZ predstavlja nosiocima evropskih vrijednosti, posvećenih putu BiH ka Evropskoj uniji, u isto vrijeme blokiraju i ne podržavaju ništa što je među prioritetima koje je EU postavila Bosni i Hercegovini. SNSD, sa druge strane, standardno ne prihvata bilo šta što ne dolazi od institucija kojima rukovode njihovi predstavnici. HDZ je sve vrijeme u Parlamentu govorio da oni hoće da bilo kakav prijedlog dođe od Vijeća ministara, da ne trebaju zastupnici biti ti koji predlažu zakone, što je apsurdno, jer su oni nosioci zakonodavne vlasti”, tvrdi Korajlić.
Ministarstvo pravde BiH pravi drugi zakon
Istovremeno, Ministarstvo pravde BiH paralelno radi na izradi nacrta novog zakona o sukobu interesa, za koji Korajlić tvrdi da je znatno lošiji od Prijedloga Zakona koji je usvojen u Predstavničkom domu, jer “omogućava, prije svega, da članovi Komisije dolaze direktno iz političkih stranaka”.
“Izbrisane su odredbe koje se odnose na članove komisije – da nisu smjeli biti članovi političkih partija prethodnih pet godina, već samo da nisu sada u rukovodećim organima političkih stranaka. U postojećem zakonu, niko od nosilaca javnih funkcija ne smije biti u rukovodećim organima udruženja i fondacija koje se finansiraju iz budžeta bilo kojeg nivoa vlasti. Oni sada predlažu da se to samo ograniči na udruženja koja se finansiraju od institucija BiH. Na isti način to stavljaju i za privatna preduzeća”, pojašnjava Korajlić.
Zemlje Zapadnog Balkana, zbog visoke opterećenosti korupcijom, Evropska komisija još je 2018. označila kao “zarobljene države”. Transparency International u svom izvještaju za 2020. taj fenomen stavlja u prvi plan.
Ministar pravde BiH Josip Grubiša, koji je kadar HDZ-a BiH, nije odgovorio na pozive RSE da pojasni zbog čega Ministarstvo radi na novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa i šta on predviđa.
Šefica kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Snježana Novaković Bursać priznaje da nije upućena u sadržaj zakona na kojem radi Ministarstvo pravde, ali pozdravlja njegovu izradu.
“Ako ga priprema pozdravljam i mislim da su primjereniji prijedlozi koji dolaze od zvaničnih institucija i organa, pogotovo koji imaju legitimitet u izborima. Mislim da to ima puno više mogućnosti da uspiju takvi zakonski prijedlozi od ovih koje imamo već tri, četiri godine u parlamentarnoj proceduri, koji su produkt grupe poslanika koji su, realno gledano opozicija bili i tada i sada”, mišljenja je Novaković Bursać.
Marina Pendeš, delegat iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda i članica predsjedništva HDZ-a BiH za RSE je rekla kako nije videla ni Prijedlog Zakona usvojen u Predstavničkom domu, kao ni nacrt koji priprema Ministarstvo pravde BiH i ne može se očitovati.
Duple funkcije, dupla primanja
Obavljajući više funkcija, izabrani ili postavljeni funkcioneri primaju poslaničke naknade, plate u institucijama i javnim preduzećima, te naknade za rad u nadzornim i upravnim odborima javnih preduzeća i raznim parlamentarnim i drugim komisijama.
Na ovaj način mjesečno inkasiraju primanja od nekoliko hiljada eura. Pored toga, ograničenja za nosioce javnih funkcija u dijelu koji se odnosi na vlasništvo u privatnim preduzećima koja posluju preko javnih tendera sa državnim i entitetskim institucijama i javnim preduzećima, su parcijalno propisana u Zakonu koji je na snazi.
Na taj način se može biti vlasnik preduzeća koje posluje sa državom i ubire profit, ali ne može biti u upravi tog privatnog preduzeća.
Prema Registru nosilaca javnih funkcija u BiH u kojem se nalazi 763 nosioca funkcija, koji je predstavio Transparency International u BiH, 61 funkcioner nalazi se u sukobu interesa obnašajući dvije ili više funkcija koje su u suprotnosti sa postojećim Zakonom.
Prema registru, njih 14 su istovremeno poslanici i članovi vlade na različitim nivoima vlasti. Petoro zastupnika u Parlamentu Federacije BiH nalaze se u upravi javnih preduzeća i ustanova, kao i jedan poslanik i jedan ministar na nivou BiH.
U trenutnom sastavu Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) od 83 poslanika, njih 22 su dio uprave javnih ustanova i javnih preduzeća, a 13 poslanika nalazi se u upravljačkim strukturama javnih preduzeća, iako to aktuelni Zakon o sukobu interesa zabranjuje.
Pored državnog i entitetskog nivoa vlasti, još 22 funkcionera na kantonalnom nivou u Federaciji BiH obavljaju dodatne funkcije, od čega se šest slučajeva odnosi na ministre u tehničkom mandatu, a 25 izabranih zvaničnika trenutno su direktori javnih ustanova i javnih preduzeća od kojih njih 20 obnaša funkciju u upravnim i nadzornim odborima.
U zadnjem izvještaju Grupe država protiv korupcije (GRECO) o provođenju ranijih preporuka iz oblasti sprečavanja korupcije među članovima parlamenata naglašava se da “BiH ništa nije uradila od posljednjeg izvještaja, te da nije ostvarila napredak u unapređenju propisa u oblasti sukoba interesa”.
Iz Misije Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH 9. decembra ocijenili su stanje u BiH tokom 2020. godine zabrinjavajućim, “imajući u vidu činjenicu da nadležne institucije nisu obuzdale korupciju i pored podrške domaćih i međunarodnih partnera angažovanih u borbi protiv korupcije”.
(Raport)
