Danas iz Tuzle dolaze da traže posao u Kalesiji

Svi koji se posljednjih godina pitaju kako to da je, nekad, nerazvijena Kalesija, u ratu, još skoro sravnjena sa zemljom, danas jedna od najrazvijenijih općina Tuzlanskog kantona, odgovor mogu potražiti isključivo u mentalitetu građana ove općine.

Osim što je nakon rata u ovoj općini obnovljena svaka porušena kuća i izgrađeno na stotine novih, urađeni svi gradski infrastrukturni objekti, asfaltirani putevi i do najzabitijih  sela, Kalesija trenutno važi za rijetku općinu u BiH u kojoj sve privatizirane firme uspješno rade i zapošljavaju na stotine radnika.

Vrijedni ljudi

Za aktuelnog načelnika općine Nedžada Džafića razlog uspješne privatizacije je činjenica da su fabrike pokupovali lokalni ljudi, domaćini koji potiču iz Kalesije i žive na njenom području.

– Ovo je kraj izuzetno vrijednih i radinih ljudi. Uz politiku općine, koja je isključivo tipovala na razvoj, te poznati mentalitet našeg čovjeka koji je znao samo za rad i takmičenje u radu, uspjeh nije mogao izostati. Kad je došla privatizacija, za razliku od nekih drugih općina gdje su firme pokupovali kojekakvi mešetari, u Kalesiji su to uradili domaći ljudi s namjerom da te firme osposobe da budu održive. I isplatilo se. Oni koji se sjećaju u ratu razrušenih cijelih sela, kompletnog gradskog jezgra, razrušenih fabričkih hala, danas ne mogu da vjeruju da je to ta općina – kaže načelnik Džafić.

Načelnik Džafić: Fabrike pokupovali lokalni ljudi

Jedna od fabrika koja je primjer uspješne privatizacije u cijeloj BiH je “Unis tok”, fabrika za proizvodnju otkivaka za automobilsku industriju. Nema trenutno teretnog vozila na cestama Evrope čiji ležajevi nemaju pečat ove kalesijske fabrike.

“Kalateks“: Strateški kupac im je “Bingo”, a proizvode opremu i odijela i za policiju i vojsku Slovenije 

– Kad sam 2001. godine pobijedio na tenderu i kupio fabriku, radnici, njih 78, koliko sam ih zatekao, stupili su u štrajk, strahujući valjda da i ja fabričke nekretnine ne stavim pod hipoteku za neki veći bankarski kredit, što se tada masovno radilo i onda s parama odem van zemlje. Tri mjeseca sam se mučio da uvjerim radnike da počnu raditi. Danas ovdje radi blizu 250 radnika, među njima, naravno, i oni što su nekad štrajkovali, rade u tri smjene, imaju redovne plaće, uplaćene doprinose i poreze. Razvili smo posao do te mjere da cjelokupna proizvodnja ide u izvoz – priča Sead Džafić, vlasnik “Unis toka”.

“Unis tok”: Nema trenutno teretnog vozila na cestama Evrope čiji ležajevi nemaju pečat ove fabrike

Za razliku od vremena kad se iz Kalesije išlo u Tuzlu tražiti posao, danas, navodi Džafić, mnogi Tuzlaci dolaze u Kalesiju i rade u fabrikama koje su privatizacijom započele novi život.

Krenuli od nule

Predratna fabrika tekstila “Moda” Kalesija, nakon privatizacije, preimenovana je u „Kalateks“. Njen vlasnik, ekonomista Fikret Suljkanović fabriku je privatizirao 2002. godine.

Sead Džafić: Cjelokupna proizvodnje ide u izvoz

– Krenuli smo od nule. Preuzeli smo sve zatečene radnike, kupili nove mašine i započeli raditi. Naš strateški kupac je firma “Bingo”, proizvodimo radnu opremu i odijela za različite kupce, uniforme za policiju i vojsku Slovenije, kompletnu opremu za uposlenike “Binga”, a za šire tržište proizvodimo trenerke, pidžame, majice itd. Imamo 55 radnika, izmirili smo čak i prijeratne dugove fabrike – navodi Suljkanović.

Suljkanović: Fabriku privatizirao 2002. godine

Nekadašnji kalesijski “Plastikal” danas posluje pod imenom “Buscherhoff-Plastikal”. Fabrika je privatizirana 1998. godine zajedničkim ulaganjem stranog i domaćeg kupca i danas zapošljava više od 100 radnika. Bavi se proizvodnjom pakovanja, a od 2003. uvedena je i nova linija za proizvodnju džambo, takozvanih big-bag vreća, zavisno od zahtjeva tržišta. Prema dostupnim informacijama, mjesečno se u ovoj fabrici preradi više od 100 tona polietilena.

Ništa manje uspješna nije bila ni privatizacija nekadašnje “Kartonaže”, koju je u privatizaciji kupila kalesijska firma “Polo” nastala kao porodični biznis poznatog privrednika Hasana Uščuplića. “Kartonaža“ danas posluje pod imenom CPA i među najpoznatijim je proizvođačima kartonske ambalaže u zemlji.

“Lafat komerc”: Lider u BiH u proizvodnji peći na pelet 

Uspješno je privatizirano još desetak prijeratnih firmi u kojima je zaposleno na desetine radnika, uglavnom s područja Kalesije, ali i susjednih općina. Zahvaljujući stvorenom poslovnom ambijentu, u Kalesiji su nikle i mnoge nove fabrike, čiji proizvodi osvajaju kako domaće tako i strano tržište. Jedna od njih je i “Lafat komerc”, trenutno lider u BiH u proizvodnji peći na pelet, vlasništvo porodice Fikreta Lovića koji je svoj predratni biznis u Zvorniku nastavio u Kalesiji.

Ideja i cilj

– U proizvodnji peći na pelet imamo razvijen vlastiti brend koji koristi potpuno nove standarde u korištenju obnovljivih izvora energije itd. Više od 60 posto proizvodnje ide u izvoz, a trenutno zapošljavamo 243 radnika. Starosna struktura radnika je oko tridesetak godina – kaže za naš list menadžer prodaje Edis Brkić, inače ekonomista iz Tuzle.

Brkić: Zapošljavamo 243 radnika 

Ekonomista Esad Jakubović svoj biznis je započeo još 1996. godine. Najprije je to bila mala firma za preradu drveta, sa svega tri-četiri zaposlena, da bi danas bio jedan među poznatijim proizvođačima namještaja u zemlji. Skupa sa suprugom Zehrom, koja je direktorica firme, otvorio je Fabriku za proizvodnju namještaja “Izazov”, koja zapošljava više od 100 radnika.

– Kad imaš ideju i cilj, uz to i spremnost da radiš 24 sata dnevno, uspjeh, bez obzira na sve administrativne i druge prepreke, neće izostati. Naravno, ono što nudiš na tržište mora imati kvalitet. Naši radnici su uglavnom mještani Kalesije, povratnici u RS, ali ne krijem da ima i onih koji su se iz Tuzle zaputili da rade u Kalesiji. Trenutno trebamo krenuti i s proizvodnjom peleta. Što je najvažnije, s tržištem nemamo nikakvih problema – ističe Jakubović.

Uz “AHI trade” te još nekoliko domaćih firmi za proizvodnju namještaja, hrvatska fabrika “Prima” na području Kalesije otvorila je pogon za proizvodnju tapaciranog namještaja “Prima-sofa” koji zapošljava oko 300 radnika. Tu je i desetak vrlo uspješnih građevinskih, uslužnih, trgovačkih firmi poput “Rile-prometa”, “Kuveta”, “Zuxa 4”, “Centra”…

 “Kalesijski MMF”

– Ponosni smo na rad i rast Poljoprivrednog dobra “Spreča” s više od hiljadu i po grla muznih krava. Nema sela u kome nećete zateći neku modernu farmu krava muzara. Imate slučajeve gdje ljudi rade u lokalnim firmama i uz to se bave poljoprivrednom proizvodnjom,  imaju manje farme krava, ovaca, koza. Nastranu naša dijaspora koju mnogi u šali nazivaju “kalesijski MMF”. Nekoliko hiljada ljudi s ove općine radi u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji i svi oni svoj novac značajno troše u Kalesiji – ističe načelnik Nedžad Džafić.

Nove vrijednosti

– Imamo namjeru da se proširujemo. Nije mi cilj da dobit slažem u slamaricu, već mi je cilj da od zarade pravim nove vrijednosti. Gradimo dodatne hale za proizvodnju, započeli smo s proizvodnjom namještaja, a ako općina bude pametna pa nam omogući da kupimo dio neiskorištenog državnog zemljišta, želio bih krenuti i s poljoprivrednom proizvodnjom. Zašto da zemlja bude u ledini kad možemo proizvoditi ono što uvozimo. Što je najvažnije, imamo školovane stručnjake, ali i ljude koji hoće da rade – navodi direktor “Unis toka” Sead Džafić. (Avaz)

Autor: A. HADŽIĆ