Kubik paulovnije košta 1200 dolara, uspijeva i u BiH

Paulovnija (paulownia) je drvo budućnosti. Izuzetno brz rast, najbolji odnos čvrstoće i težine, izuzetna kalorična vrijednost po kilogramu, stavljaju paulovniju na vrh liste najkorisnijih drveća današnjice.

Paulovija se na plantažama sadi za komercijalni uzgoj, za parkove, kao zaštita od klizišta i odrona, za kultiviranje gnojišta, zaštitne šumske pojaseve i obnovu šuma.

Paulovnija je najbrže rastuće drvo za drvnu građu na svijetu. Nakon svoje osme godine daje visokokvalitetno drvo koje se na svjetskim tržištima prodaje skuplje nego drvo hrasta ili bukve. Jedan metar kubični prvoklasnog drveta paulovnije prodaje se za više od 1200 $.

Paulovnija apsorbira 10 puta više ugljikova dioksida (CO2) od drugih vrsta. Na primjer: 4 jutra šume PAULOVNIJE u jednoj godini apsorbira 13 tona CO2 iz atmosfere i utječe na klimatske promjene. Zbog toga je Paulovnija pogodna za zelene investicijske sheme i trgovanje zelenim certifikatima.

• Najbrže rastuće drvo – raste 5 to 9 metara na godinu a kvalitetno drvo postiže u 9. godini (do 1m3)
• Na mjestu gdje je stabljika odrezana formira se nova, te nema potrebe presađivanjem
• Drvo je izvor obnovljive energije. Koristi se za proizvodnju peleta i bioetanola
• Osigurava sirovinu za industrijske drvne građe i prerade drveta, proizvodnju namještaja i farmaceutsku industriju
• Cvijetovi su lijepi, bogati nektarom i antioksidansima
• Listovi apsorbiraju 10 puta više emisije ugljikova dioksida nego druge vrste drveća
• Paulovnija crpi i akumulira teške metale iz zemlje te obnavlja tlo nakon erozije i kultivira gnojišta
• Izrazito pogodna za ukrasne svrhe u parkovima i gradovima

Oni koji su zainteresirani za sadnju drveta paulovnije, sadnic emogu kupiti u Fonjimr Raincima od Mirsada Mehmedovića. Cijena jedne sadnice je 4 KM.

Više informacija o kupivini možete naći na http://www.olx.ba/artikal/20896243/sadnice-paulownie-hibrid-9501 .

Listovi

• Do 75 cm širine u promjeru, apsorbiraju 10 puta više emisija ugljika nego bilo koja druga vrsta.

Cvjetovi

• Krasni, mirisni i bogati nektarom. Sadrže brojne bioaktivne antioksidanse. Održavaju brojnost populacije pčela.

Stablo

• Dostiže zrelost u osmoj godini za visokokvalitetno drvo. Topola postiže zrelost nakon 15-20 godina, hrast nakon 30-40 godina, a bor nakon 70-75 godina.

Korijenje

• Brzo rastući te mogu razviti nove stabljike na mjestu posječenog drveta