Kalesijske novine Kalesijske novine
U okviru novog projekta “Bosnoljublje” koji pokreće JU BKC “Alija Izetbegović” Kalesija održana je tribina “Bošnjaci, arijanstvo, bosančica i ilirsko pismo”. Uvodničar je bila poznata književnica prof. dr. Bisera Suljić-Boškailo.
Na početku tribine Fahrudin Sinanović, direktor BKC-a, je kazao da je projekat Bosnoljublje zamišljen kao niz aktivnosti: tribine, okrugli stolovi, promocije knjiga, književne večeri, izložbe, projekcije filmova, literarni natječaji…, kojima bi se među građanima, posebno mladima, razvijala patriotska i državotvorna svijest. Ovo je prijeko potrebno, naglasio je, zato što se u mnogim medijima, ciljano, Bosna i Hercegovina predstavlja kao nemoguća i nefunkcionalna država.
U svom uvodnom obraćanju prof. dr. Bisera Suljić Boškailo navela je neke, do sada manje poznate, činjenice iz historije ovih prostora.
– Nameće nam se narativ da su Slaveni došli u 7. vijeku, negdje s Karpata, i zaposjeli prazan prostor Bosne, Hrvatske i Srbije, da ne pominjemo sve velike države gdje danas žive Slaveni. Pa nisu kiša da padnu sa neba u tolikom broju i da se odmah nastane na prelijepe i svim bogate prostore koji kao da su prazni samo čekali na njih. Koja samo laž! Koja samo lažna historija o našoj zemlji! Zašto? Zato što su narodi bez svoje historije i kulture niko. Zato što svaki okupator zna, da ako hoćeš da jednim narodom vladaš, ubij mu najprije mozak, vodeće glave, kulturu i tvoji su. I Rimsko carstvo je tada uništilo u Iliriji kulturu, izdijelilo je na djeliće kako bi bila slabija i kako bi njome vladali, nahuškavajući, kad god bi okupatoru bilo od koristi njene narode jedne na druge. Uostalom kao i danas. I mi to i dan-danas imamo na balkanskim prostorima. E toj laži dolazi polahko kraj. Danas nauka sve više otkriva istinu pomoću DNK. Istraživanja govore da je više od 40-50 posto današnjeg stanovništa na prostorima Bosne živjelo i prije 20 ili 30 hiljada godina, od ledenog doba koje su tu preživjeli, tu na svom ognjištu. Znači, tu su im korijeni i tu su oni ostali uprkos pokušajima uništavanja, proganjanja i raznih etničkih čišćenja.
Osim DNK, mi imamo danas i internet i onlin dostupne stare knjige na raznim jezicima, koje su besplatne i dostupne svima koji žele da čitaju. I kada uzmete da čitate historije evropskih naroda koji nas okružuju, onda pronalazite pravu istinu o svojoj zemlji Bosni i shvatite da je Iliririja, a kasnije i Kraljevina Bosna bila kroz historiju moćna sila i imala moćnu kulturu. Mnogi stariji dokumenti pokazuju koliko je naš jezik bio zastupljen i bitan da se koristi i u vrijeme Rimskog carstva, u sklopu kojeg su bili i naši prostori. Pa nije Vuk Stefanović Karadžić uzeo slučajno našu verziju jezika za srpsko-hrvatski jezik.
U knjizi „Goti u Bosni“ pisala sam, između ostalog, o arijanskoj vjeri u Bosni, odnosno o suđenju dvojici arijanskaih biskupa 381. godine. Protokol tog suđenja možemo naći u crkvenoj historiji i svi ti tomovi su prevedeni na njemački jezik. Prevela sam neke dijelove tog suđenja gdje ova dva ilirska biskupa nikako neće da priznaju da je Isus Bog, odnosno jednak s Bogom. Znači i u to vrijeme je Bosna imala drugačiju vjeru, arijanstvo, (koje mi znamo pod krivim imenom Bogumilstvo) koje se zadržalo sve do dolaska Turaka. Ovi biskupi i arijani bili su istomišljenici i arijana Vulfile, prvog gotskog bikupa, episkopa, koji je živio u Bugarskoj i koji je prvi preveo bibliju sa grčkog na gotski. A da bi preveo bibliju na gotski morao je, po mišljenju svih dosadašnjih hističara i jezičara, da izmisli slova i gramatiku, te mnoge druge riječi, jer su Germani u to vrijeme bili višebošci i imali samo rune, koje je bilo magijsko pismo koje se koristilo samo u magijske svrhe. I taj Vulfila se borio tim ilirskim biskupima za arijanstvo i umro je Konstantinopolju (današnji Istanbul) kada je otišao da ih brani kod cara.
Znači, Vilfila, kao i svi arijani, ne vjeruje u sveto trojstvo, ni to da je Isus ravan s Bogom, koji je Stvoritelj svega i koji nije rođen… Zbog ovoga su arijani i naši preci ovim prostorima bili kao heretici proganjani, ubijani i mučeni i zašto su lahko svi prešli na islam. I arijani su imali vođu dida, misu su držali ne na latinskom, već na domaćem jeziku itd.
I ta Gotska azbuka koju je Vulfila „izmislio“, odnosno sastavio, po mišljenju naučnika, od grčkih, latinskih i runskih slova, gotovo je, pa u najsitnije detalje istovjetna s bosančicom. O tome još niko nije pisao, osim mene. Zašto nije? Pa i istog razloga koji i danas imamo. Onaj ko je poznavao bosančicu i gotsko pismo, to nije želio da iskopava, a drugi svjetski naučnici i ne znaju za bosančicu – navela je, između ostaloga, u svom izlaganju prof. dr. Bisera Suljić Boškailo.
Dodala je i da piše knjigu – Zašto je bosančica ilirsko pismo, te da je u knjizi Goti u Bosni o toj sličnosti i istovjetnosti bosančice i ilirskog pisma dosta pisala.
Prof. dr. Bisera Suljić- Boškailo doktor je filoloških nauka (germanistika) i dugogodišnji je predavač njemačkog jezika i književnosti u Njemačkoj, Bosni i Srbiji. Autorica je 7 romana, 3 zbirke pjesama i 2 naučne monografije, te 5 knjiga prijevoda značajnih njemačkih autora.
Dobitnik je (prve) prestižne nagrade Antun Branko Šimić za poeziju 1989. god. Za roman BILIJA dobila je godišnju „Deretinu nagradu“ – najbolji roman u rukopisu u Srbiji za 2009. g., u konkurenciji između 159 romana. Roman “Karakondžula” nagrađen je godišnjom nagradom „Bosanska riječ“ kao najbolji roman za 2013. godinu. Roman „Slika od milion dolara“, nagrađen je od strane Ministarstva za kulturu – Fondacija za izdavastvo 2020. g. Roman je preveden na njemacki i engleski jezik. Lektirni je pisac s romanom “Pešter” u Sandžaku. Veliku pažnju javnosti izazvala je njena knjiga “Goti u Bosni. Tragom pisma Bošnjaka Hitleru” u izdanju Bosanske riječi Tuzla. Prevođena je na nekoliko svjetskih jezika. Član je Društva pisaca BiH, te Društva pisaca Njemačke. Autorica je mnogobrojnih kolumni i drugih književnih, te naučnih radova. Deutscher Übersetzerfond ju je 2021. uvrstio među deset najznačajnih prevodilaca njemačkog jezika. Udata je, majka tri odrasla sina. Živi i stvara na relaciji Njemačka-Bosna-Srbija.
Naredna tribina u okviru Bosnoljublja na rasporedu je 18. aprila 2025. godine, kada će gost biti prof. dr. Ahmet Alibašić, koji će govoriti o temi: Bosna nakon Gaze i Ukrajine – slabost nije sudbina.
