Prema pričanju tadašnjeg direktora FK “Sarajevo” Sakiba Đulabića, ova uzbudljiva storija imala je sljedeći tok.
U vrijeme kad je stariji Safetov brat Sead već nastupao kao prvotimac FK “Crvena Zvezda”, čaršijom je kružila priča da su “Zvezdini” emisari obavili posao i oko prelaska njegovog mlađeg brata, tad još golobradog mladića, u crveno-beli tabor. Saznavši za ovo, direktor Đulabić sjeda u automobil i pravac – Zavidovići.
Stigao je u sami akšam i u kući porodice Sušić pokušao da s babom riješi pitanje Safetovog prelaska u Sarajevo i potpisivanja ugovora s FK koji nosi isto ime. Nije išlo, jer babo kaže: “Znaš šta je, nek’ idu jedan za drugim, braća su, u tuđem svijetu će se bolje snaći ako su zajedno!”
Kroz otvorena vrata susjednog halvata ugleda Sakib ženu pod jemenijom – klanja akšam. Kad je predala selam i prišla da pozdravi goste, obrati joj se Sakib pitanjem.
– Ženska glavo, imaš li ti Musaf u kući?
– Bezbeli da imam – odgovori hanuma.
– Dajder ga, Boga ti, i zamotaj ga u kak’u mahramu jer ja nemam abdesta.
Safetova mati donese Musaf i predade ga direktoru. On nakon toga otvori musaf i nađe jedno aje, pa je upita zna li ga proučiti. Nakon što to hanuma učini, Sakib je upita zna li šta to znači.
– Jok, Boga mi.
– Eh, onda slušaj, ja ću ti rastumačiti. I otpoče: “Insan koji svoje dijete na pravi put ne izvede, a za to bude imao priliku, nikad iz Džehennema izić’ neće.” A šta ti radiš, ženska glavo? Ti si već jednom nogom u Džehennemu! Tvoj Sejo po Beogradu pije, ganja anamoone, krmetinu jede. Hoćeš li ovo dijete tamo dati pa pravo u Džehennem?
Na to se hanuma drznu, pa će, podbočivši se babi: “Pitam li se ja išta u ’voj kući?”
– Bezbeli da pitaš – na to će otac.
– E, ako se ja pitam, ovaj će s efendijom – otresito će majka.
Babo klepi ušima, Sakib Safeta u auto i pravac Sarajevo, gdje su ga već očekivali u Savezu spremni da obave formalnosti oko registracije budućeg bisera, kojim su se ponosili i Sarajevo i Pariz.
(“Kako je uz pomoć Uzvišenog Kur’ana Safet Sušić došao u FK ‘Sarajevo’”, Vox, 16. listopad/oktobar 1990, br. 7, str. 11)
(stav.ba)