Svjetski dan knjige: Šta čitaju književnici, novinari, bibliotekari, profesori književnosti…?

Danas je 23. april –  Svjetski dan knjige i zaštite autorskih prava. Davne 1616. godine, istog dana – 23. aprila, umrli su Miguel de Cervantes i William Shakespeare. Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine.

Pitali smo književnike, novinare, bibiotekare i profesore književnosti šta oni čitaju. Zamolili smo ih da nam daju odgovore na sljedeća pitanja:

1. Knjiga/e koja je obilježila vaše djetinjstvo?
2. Kad biste pravili listu 10 najboljih knjiga, koju knjigu/e biste obavezno uvrstili?
3. Šta čitate ovih dana?

Evo njihovih odgovora:

Hadžem Hajdarević, predsjednik Društva književnika BiH:

1. Knjige dvojice bosanskih čarobnjaka u pripovijedanju: Ahmeta Hromadžića i Branka Ćopića! Najviše, “Patuljak iz zaboravljene zemlje”. Mjesecima sam bio u najčuvstvenijim maštarijama nakon čitanja “Doživljaja Haklberi Fina” Marka Tvena. Pa Danijel Defo i Robinson Kruso”… Dug je taj spisak.
2. Nisam pristalica rangiranja, superlativizacija, svaka velika umjetnost, pa i književnost, najprije je pitanje osobnog doživljaja. Viljema Foknera, recimo, smatram svojim najvećim prozaistom, ili Rilkea i Česlava Miloša najvećim svojim pjesnicima, ali sve je to relativno jer je lično.
3. Čitam Fuentesa i priče Ćamila Sijarića. Nedavno sam dovršio čitanje romana Fajka Kadrića “Udovičke zemlje”…

Asmir Kujović, književnik, predsjednik PEN centra BiH:

1. Prva knjiga koju sam “pročitao” prije nego što sam krenuo u školu  je “Bijela griva” Renea Gijoa, zapravo mi ju je moj rahmetli otac svake večeri čitao prije spavanja. A prva knjiga koju sam pročitao sam, bez ičije pomoći, u prvom razredu osnovne škole, bila su “Guliverova putovanja” Džonatana Svifta. Rekao bih da su moje djetinjstvo, dakle ono što sam čitao do šestog razreda osnovne, najviše obilježili romani Karla Maja i Žila Verna, pretpostavljam da je to opšte mjesto svih lektira za djecu, zatim romani Emilija Salgarija “Crni gusar” i “Kraljica Kariba”, “Rob Huna” Geze Gardonjija, “Ajvanho” Valtera Skota, kasnije “Taras Buljba” od Gogolja, “Djetinjstvo” i “Makar Čudra” Maksima Gorkog, “Proljećne vode” od Turgenjeva… Sjećam se da sam u sedmom razredu osnovne škole napisao tekst o romanu “Starac i more” Ernesta Hemingveja koji je bio istaknut na školskom panou.
2. Kada bih pravio listu od deset najboljih knjiga, kada je riječ o prozi (inače nisam u stanju da poredim poeziju i prozu, jer ih doživljavam kao različite medije), svakako bih uvrstio “Zločin i kaznu” i “Braću Karamazove” Dostojevskog, “Majstora i Margaritu” Bulgakova, možda “Buvara i Pekišea” od Flobera, “Jednu Svanovu ljubav” od Prusta, sigurno i neku knjigu od Kafke, barem jednu od naših domaćih pisaca. Zapravo, ne bih bio sposoban da listu najboljih svedem na samo deset naslova. Svakako bi trebalo odvojiti liste iz svjetske književnost i književnosti sa prostora naše bivše domovine. Tu bi bilo mjesta za Ćamila Sijarića, Andrića, Selimovića, Crnjanskog, Boru Stankovića, Kiša, Ibrišimovića i druge…
3. U zadnje vrijeme sam čitao knjige “Autoportret s torbom” i “Me’med, crvena bandana i pahuljica” od Semezdina Mehmedinovića, “Po meni” i “Grana s groba Petrarkina” Marka Vešovića, a nedavno sam počeo da čitam roman “Veliki pad” Petera Handkea.

Prof. dr. Sanjin Kodrić, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i predsjednik BZK Preporod BiH:

1.”Robinzon Kruso”.

2. Derviš i smrt – M. Selimovića , Kameni spavač-  M. Dizdara, Pobune – D. Sušića,  Soneti – S. Kulenovića, Grozdanin kikot – H. Hume…

3. “Parergon” – D. Sušić.

Faiz Softić, književnik:

1. Zahvaljujući svom bratu Rifatu, koji je davne 67. godine prošloga vijeka završio učiteljsku školu u Sarajevu i otud se vratio sa tovarom knjiga – sestra i ja smo vrlo mladi isčitali sabrana djela Perl Bak. Dugo sam bio pod uticajem pročitanog, a nešto kasnije pročitao sam i roman „Kako se kalio čelik“ i ta mi se knjiga duboko urezala u poamćenje. Naravno, tu je nezaobilazni Ćamil Sijarić i njegov roman Bihorci; to nam je bila kućna lektira.
2. Među deset mojih knjiga su: Hadžimurat, Prokleta Avlija, Legenda o Araratu, Snijeg, Pedro Paramo, Sto godina Samoće, Bihorci, Derviš i Smrt, Vešovićeva Poljska Konjica, Nedžadov Ugursuz, Tihi Don, Zločin i Kazna, Lovac u Raži, Sidarta, Buka i Bijes… I sada kada bih ponovo nabrajao opet bi mi došle napamet neke druge pročitane knjige. Ima ih, zbilja, puno. I hvala Bogu što ih ima.
3. Prije nekoliko dana završio sam knjigu eseja Isaie Berlina; ah kako je to dobra i poučna knjiga „O nacionalizmu i drugi Eseji“. Sada se družim sa velikim istinskim i meni jako dragim piscem Isakom Basevisem Singerom, romanom Izgubljen u Americi, odavno sam čitao i druge njegove knjige, pa bi i njih Rob, Sotona u Goraju, Moskatovi, Mađioničar iz Lublina, Neprijatelj sve bi ih svrstao u najbolje pročitane. I tako, šetam danas gradom i razmišljam: da mi je moći da taj roman koji sada čitam po drugi put „Izgubljen u Americi“ od Singera prevedem, ako več nije, na sve svjetske jezike i da za svakog stanovnika planete poklonim po jedan primjerak. To bi mi, u ovom trenutku, pored toga da prestane ova cirkuzarija oko korone, bila najveća želja. Moguće da sutra neću tako razmišljati. Volim Singera i kao pisca i kao čovjeka. Volim njegove stavove – strašno se protivio ubijanju životinja da bi se čovjek najeo. Apsolutno ga podržavam. Bio je strašno odan svojoj jevrejskoj zajednici i preživljavao je s njima sve nedaće koje su ih snalazile.

Mr. Amela Delić, profesorica komunikologije na Filozofskom fakultetu u Tuzli – Odsjek žurnalistika:

2. Mali princ.
3. Obavezno bih uvrstila Ljubav u doba kolere (moja najdraža knjiga)

3.Čitam tri djela: „Kad sam bio hodža“ Damira Ovčine, „Kovanje rata“ Marka Thompsona i „Darknet“ Jamie Bartlet.

Enes Topalović, književnik:

1.  Amet Hromadžić i njegovi patuljci (iz zaboravljene zemlje i Patuljak vam priča), Mato Lovrak i njegove Družbe Pere Kvržice i Sinji galeb, Dikens – Tom Sojer itd.
2. Dostojevski – Idiot i Zločin i kazna, Tolstoj – Rat i mir i Ana Karenjina, Andrić – Prokleta avlija i Most na Žepi, Meša Selimović – Tvrđava i Derviš i smrt, H. Melvil – Mobi dik, Lars Sabye Christensens – Polubrat,  Orhan Pamuk – Snijeg, Paolo Kueljo – Alhemičar i Zahir, Emil Zola – Žerminal…
3. Trenutno čitam Midhata Ajanovića Jalijaš i Time Lapse (znao sam da je dobar, ali ne da je toliko dobar). Čitam malo i sam sebe (nedavno je izašao najnoviji roman «Sjeme u očima», pa … dalje nije do mene

SAFET BERBIĆ, književnik:

1. Jahači rumene kadulje, Zane Gray
2. Zapisi iz mrtvog doma – Fjodor Mihailovič Dostojevski, Uhode – Derviš Sušić, Uliks –James Joyce, Derviš i smrt – Meša Selimović, Vječnik – Nedžad Ibrišimović, Nepodnošljiva lakoća postojanja –  Milan Kundera, Baron na drvetu – Italo Calvino, Od sada do vječnosti – James Jones, Most na Žepi – Ivo Andrić, Čarobni brijeg- Thomas Mann

 3. Snijeg, Orhan Pamuk (drugi put)

Sead Husić Beli, književnik:

2. Hasanaginica, koju je priredio Alija Isaković, i Kura’snke pripovijesti
3. Faust od Getea

3.Čitam Ekermana i njegovog Getea, priče Fajke Kadrića i svoj završni rad…

Mediha Šehidić, književnica:

1.Moje rano djetinjstvo obilježila je Ježeva kućica – Branko Ćopić, još uvijek znam neke ulomke napamet.

2.Teško se odlučiti za deset knjiga, pa ću ovako brzinski baciti pogled na policu sa knjigama koje sam pročitala najmanje dva puta:   Male žene – Louisa May Alcott,  Očevi i djeca – I.S. Turgenjev,  Povređeni i poniženi – F. M. Dostojevski, Čarobni brijeg – Thomas Mann, Knjiga nemira – F. Pessoa, Šahovska novela – Stefan Zweig, Gubitnik – Thomas Bernhard, Sabrane priče – A.P. Čehov, Pobune – Derviš Sušić, Izbori iz poezije i Krug – Bisera Alikadić

3.Sinoć sam počela čitati Marina Zwetajewa (Eine Biographie) – Elaine Feinstein

Beba Stanković; bibliotekarka Narodne biblioteke Srbije, na poslovima katalogizacije:

1.Prvi pravi roman koji sam pročitala “20 000 milja pod morem”, Žil Vern.

2. Deset meni najznačajnijih knjiga, ne samo po kvalitetu već i po tome što su za mene imale neki lični značaj. A ionako mi je zadati broj mali.

– “Idiot”, F.M. Dostojevski

– “Na rubu pameti”, M. Krleža

– “Razgovor u Katedrali”, M.Vargas Ljosa

– “Parovi”, Dž. Apdajk

– “Sramota”, Dž.M. Kuci

– “Bog malih stvari”, A. Roj

– “Sati”, M.Kaningem

– “Idemo da krademo konje”, P. Petešun

– “Tiha devojčica”, P. Heg

– “Dok Amur teče”, A. Makin

3. Svaštarim. Preporučujem “Tropski barok”, Ž.E. Agvaluza, obnavljam Petera Hega (sve sto nađete od ovog Danca vrijedno je vašeg vremena) i nekoliko naslova Dž. Apdajka, malo kvalitetne humanistike “Međunarodni kulturni odnosi”, F.Šobe i L. Marten, zatim “Budućnost prošlosti – kulturno nasljeđe u digitalnom svijetu”, priredili P. Klimpel i E. Ojler, smijem se uz Frederika Bakmana i “Brit-Mari je bila tu” i povremeno (ali samo povremeno) hrvem se sa 1078 stranica Knausgorovog šestog toma “Moja borba”.

Melida Travančić, književnica:

1.Mato Lovrak: Družba Pere Krvržice

2. Žoze Saramago: Godina Smrti Rikarda Reiša
3. Emina Selimović: Zembilj

Nina Bunjevac Salkić: direktorica JU Biblioteka Maglaj i redsjednica Društva bibliotekara BiH:

1.Mnogo je raznih knjiga koje su obilježile moje djetinjstvo. Izdvajam Priče ispod zmajevih krila /Branko Ćopić/ i Alisu u zemlji čuda /Lewis Carroll/.

2. Ne mogu napraviti listu od 10 najboljih knjiga. Malo mi je brojeva. Ali, na bilo kakvoj značajnoj listi našle bi se dvije knjige: iz domaće književnosti Vječnik /Nedžad Ibrišimović/, iz strane Majstor i Margarita /Mihail Bulgakov/.

3. Ovih dana prelistavam knjigu Pišem ti bosančicom /Amra Zulfikarpašić i Lejla Nakaš/, odmaram uz zanimljivu Historiju pčela /Maja Lunde/.

Sabina Maličbegović, književnica i direktrica Oće biblioteke Žepče:

1. HAJDI

2.KAMENI SPAVAČ

3. UHODE

Admir Muratović, direktor biblioteke „Behram-beg“ u Tuzli:

1.Osim određenog broja lektira iz djetinjstva koje su se urezale u moje pamćenje (”Bijeli Očnjak” Jacka Londona, ”Nosač Samul” Isaka Samokovlije, ”Orlovi rano lete” Branka Ćopića), knjiga koju sam još kao dječak pročitao, a koja je na mene ostavila snažan utisak, jeste životopis Božijega Poslanika ”Zapečaćeni džennetski napitak” čiji je autor Safijjurrahman el-Mubarekfuri.

2. Napraviti ovakvu listu je vrlo zahtjevan posao; iziskuje mnogo vremena te detaljnu analizu prethodno pročitanoga. Ali, svakako bi se, po mom izboru, na spomenutoj listi našla knjiga ”Orijentalizam” Edwarada Saida, ”Krivotvorenje Islama” istoga autora, ”Židovi, kršćani, muslimani” Karl-Josefa Kuschela, „Da Vincijev kod“ i ”Anđeli i demoni” autora Dana Browna ”Stoljeće rata” F. Williama Engdhala, knjiga koja je na mene ostavila snažan utisak, nakon čijeg čitanja čovjek mnogo drugačije razmišlja. Iz oblasti književnosti izdvojio bih ”Kelilu i Dimnu (Pančatantra: originalni naziv na sanskritu)”. Na listi bi se svakako našao i ”Derviš i smrt” našeg Meše Selimovića te roman ”Na zapadu ništa novo” Eriha Marije Remarka.

3. Ovih dana sam iščitavao knjigu ”Nedžmettin Erbakan: život, djelo, ideja” turskog autora Abdulkadira Macita, koju je na bosanski jezik knjigu je preveo Sedad Bešlija. Trenutno čitam i knjigu Adnana Jahića ”Hikjmet – riječ tradicionalne uleme u Bosni i Hercegovini’. Kada je lijepa književnost u pitanju, ono što sam u posljednje vrijeme čitao jeste roman ”Inkapsulirana tijela” autora Nedžada Ibrahimovića.