U izdanju Gradske biblioteke Kalesija: Objavljena knjiga „Zavičajne priče“

Ovih dana iz štampe je izašla knjiga „Zavičajne priče“ grupe autora. Izdavač knjige je Gradska biblioteka, a knjigu je uredio Fahrudin Sinanovi. Knjiga „Zavičajne priče“ je zbirka priča pristiglih na literarne natječaje koje je 2014. i 2015. godine raspisala Javna ustanova Gradska biblioteka Kalesija pod nazivom „Zavičajna priča“. Ukoričeno je 17 najuspjelijih priča.

Među autorima priča je i Isnam Taljić, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih proznih pisaca. On je zastupljen sa dvije priče „Sarajevski ‘Marlboro’ kao životni moto“ i „Čeketalo na vodeničnom kamenu“.

Sa po dvije priče zastupljeni su još i Fajko Kadrić („Sahat sa posvetom“ i „Planina sa koje sam grlio nebo“) i Adnan Spahić („Mehmed“ i „Dvojica i unuk od jednoga“). Sa po jednom pričom zastupljeni su sljedeći autori: Osman Halilović („Bajraktar“), Azir Šabić (“Džamija u kojoj od petka do petka klanjaju ptice“), Fadil Živčić („Drugo vrijeme“), Sabina Omerović („Džemper boje meda“), Sevret Mehmedćehajić („Hatidža“), Halil Mehanović („Hava“), Dženita Hrnjčić („Nisam vanzemaljac, ja sam nenina“), Alma Muharemović („Habibin  povratak„), Hazim Karić („Rezervna ahmedija“), Semir Hasanović („Tihi tajkun“) i Sejfulah Imamović („Dževkin bunar“).

 

‘Marlboro‘ kao životni moto“, „Bajraktar“,“Džamija u kojoj od petka do petka klanjaju ptice“,

 

Svojim književnoestetskim vrijednostima svakako se izdvajaju nagrađene priče: „Sarajevski ‘Marlboro’ kao životni moto“, „Bajraktar“,“Džamija u kojoj od petka do petka klanjaju ptice“, „Sahat sa posvetom“, „Rezervna ahmedija“…

Većina priča je sa ratnom tematikom. I ove priče su pokazale i dokazale da je književnost viši stepen povijesne, životne zbilje od puke, suhoparne historiografije. Dok se historiografija, uglavom, bavi kalendarom događaja, spominjući kraljeve, careve, predsjednike i generale, književnost u prvi plan stavlja običnog čovjeka, običnog vojnika i sve njegove želje, strahove, nadanja, lutanja, patnje… Književnost je sam život, historiografija je statistika o životu; to pokazuje i zbirka „Zavičajne priče“.

Ne čudi što su mnoge priče sa ratnom tematikom jer su i sami autori rat doživjeli i, srećom,  preživjeli. Rat je iz njih pomoću pera/tastature iscurio na papir, ostavljajući svjedočenje o jednom tegobnom i nesretnom karavaktu, o vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu. U zbirci ćemo naići i na priče o ranijim ratovima, kao što je to slučaj sa pričama Osmana Halilovića i Fadila Živčića.

 

Promocija u drugoj polovici aprila

Da ima izuzetno vrijednih priča, kazuje i činjenica da su među autorima, osim Isnama Taljića, još dvojica autora koji su svojim knjigama već zaplovili književnim vodama, kao što su Azir Šabić (knjige „U njedrima Udrča“, „Drina ih odnijela“ i „Sjene crvenih joha“) i Fajko Kadrić („Ko još pjeva dok umire“). Već su u književnim časopisima i drugim listovima svoje priče i svoju poeziju objavljivali i Sevret Mehmedćehajić i Hazim Karić.

Da zbirka „Zavičajne priče“ zaista i jeste zavičajna, svjedoče toponimi u kojima se odvija radnja ovih priča. Zavičaj je shvaćen prilično široko, od Vlasenice i Zvornika, preko Sarača, Gornjih Vukovija sve do naslućene tuzlanske čaršije, navela je u svojoj recenziji mr. Hurija Imamović.

Knjigu je tehnički uredio Ahmed Hadžić.

Promocija zbirke „Zavičajne priče“ bit će održana  u drugoj polovici aprila povodom obilježavanja 23. aprila Svjetskog dana knjige.