Kalesijske novine Kalesijske novine
U srijedu, 23. jula, u Bosanskom kulturnom centru “Alija Izetbegović” u Kalesiji, u okviru manifestacije “Kalesijsko ljeto 2025”, održana je promocija novog stripa“Gribajske hronike”, autora Admira Delića.
Osima autora, o “Gribajskim hronikama” i o Admiru Deliću i njegovom radu govorio je i novinar i književnik Fahrudin Sinanović, direktor JU BKC “Alija Izetbegović” Kalesija”. Program je moderirao Nermin Hodžić, akademski glumac.
Kako je sam autor naglasio, Gribajske Hronike su strip koji čini pet priča o avanturama Bege Kovača, efendije i partizana, veterana Drugog svjetskog rata, koji se se po povratku kući suočava s nekoliko prikaza i strahota koje prijete njegovom selu i nagovještavaju nešto veće i zlokobnije.
– Iako je tema lokalna, omeđena dužinom lokalne rijeke Gribaje, od nekih 16 kilometara, priče su poznate svima. Utemeljene su na kazivanju mog djeda Avde koji je tokom zimskih večeri, skupljao unuke oko sebe i pričao te seoske horor priče, a koje je on također slušao od svog oca u našoj nekadašnjoj vodenici. Te sam priče sačuvao, modifikovao i sklopio u prvi album priča o ovom junaku pred kojim je, barem po interesu publike, svijetla budućnost, kazao je Admir Delić.
Fahrudin Sinanović je istakao da je Admir Delić svestrana ličbnosti svestrani umjetnik, koji je i novinar, i slikar, i ilustrator i knjizevnik, a bavio se i muzikom.
– Gribajske hronike predstavljaju spoj tradicije, odnosno naših tradicionalnih priča i predanja, i nečeg novog, modernog – stripa, relativno novog umjetničkog izraza; novog u odnosu na klasičnu književnost i slikarstvo.
Osim Bege Kovača, likovi su i razne prikaze, zmije, vile, mačor, žabenjak… Priče su prožete i zdravim humorom (Bego je hrabro utekao.). Ko poznaje Admira, zna da je Admir veliki lokalpatriota, ali on je jednu univerzalnu temu, univerzalnu priču, o prikazama, vilama, smjestio u lokalno okruženje, oko toka rijeke Gribaje. A možemo i reći drugačije: Admir je priču s lokalnog nivoa uzdigao na nivo općeg, koju svi, ma gdje bili i ma gdje čitali ovo djelo, podjednako ga doživljavaju kao svoje, kao svoju priču, kazao je izmeđuu ostalog promotor Fahrudin Sinanović.
Sinanović je osvrnuo i na činjenicu da Bego Kovač na glavi ima fes, a na fesu petoraku.
– U Bosni, naročito među Bošnjacima, uvriježene su dvije zablude, dvije predrasude. Prva: izjednačavanje socijaldemokratije i antifašizma s komunizmom, a samim tim i sa SDP-om. Druga: izjednačavanje vjere sa SDA. U prvom slučaju, ako nisi SDP-ovac, ti nisi ni antifašista ni sopcijaldemokrata, a u drugom, ako nisi SDA, ti i nisi neki vjernik. Naravno, niti se antifašizam smije i može izjednačavati sa SDP-om, niti vjera sa SDA. Zapravo, svaki normalan čovjek je antifašista, baš kao što svako može biti vjernik, bez obzira kojoj stranci pripadao. Ove dvije navedene zablude i predrasude treba poništavati, razbijati jer su obje štetne i za Bošnjake, i za Bosnu, i za antifašizam i za vjeru. To nam i Admir Delić s fesom i petokrakom na glavi efendije Bege Kovača sugeriše, naglasio je Fahrudin Sinanović.
Izdavač stripa je Agarthi Comics iz Sarajeva.
Admir Delić bosanskohercegovački je crtač stripa i novinar. Rođen je u Tojšićima, općina Kalesija. U radovima često ističe i slavi svoje rodno mjesto, a posebno je poznat po stavu da se ljudi ne bi smjeli stidjeti mjesta odakle potječu, naročito ako je riječ o selu. Umjetnički put počeo je relativno kasno, u 26. godini, ali je brzo stekao prepoznatljivost u bosanskohercegovačkoj strip-zajednici. Njegova djela su: Zbogom, maslačci, Prešli su, Seoske strahote, Između dva umora i Gribajske hronike.
Najpoznatiji je po kreiranju prvog stripa o Genocidu u Srebrenici, zajedno sa novinarom Samirom Karićem. Strip nosi naslov Prešli su i izdan je na bosanskom i engleskom jeziku, sa svrhom da mlađim generacijama pristupačnije predstavi strahote genocida počinjenog u julu 1995. Također, svakog 11. u mjesecu radi ilustarcije s motivima Genocida u Srebrenici. Zložba ovih Delićevih ilustracija održana je već u mnogim bosanskim i evropskim gradovima.
