Kalesijske novine Kalesijske novine
Pripremio: Mr. Semir Imamović
1. Definicija kurbana
Kurban je žrtvovanje određene vrste životinje (brava ili govečeta), u određenim danima (dani Kurban-bajrama), s ciljem približavanja Allahu, dželle šanuhu.
2. Šerijatsko-pravni status kurbana
Prema mišljenju većine pravnika (šafijski, henbelijski, malikijski mezheb) kurban je pritvrđeni sunet (pohvalan čin), dok je prema pravnicima hanefijske škole, Evzaija i nekih savremenih učenjaka (šejh Ibn Usejmin) kurban vadžib (drugostepena dužnost) za svakog imućnog muslimana.
3. Jedan kurban dovoljan je za cijelu porodicu
Prenosi Aiša, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom klanja kurbana izgovarao ove riječi: „Bismillahi, Allahumme tekabbel min Muhammedin ve ‘ala āli Muhammedin ve min ummeti Muhammedin/u prijevodu: S Allahovim imenom, Allahu moj primi ovaj kurban od Muhammeda, njegove porodice i ummeta“ (Muslim, 5203.)
Ako u jednoj porodici živi više članova, dovoljno je zaklati jedan kurban za sve njih, isto kao što je dozvoljeno da svi članovi porodice kolju kurban ako to žele. U prvom slučaju nagradu od jednog kurbana dijele svi članovi porodice. U drugom slučaju nagradu za kurban ima svaki član posebno.
Ako u jednoj kući, zajedno, živi više braće i sestara, dovoljan im je jedan kurban.
Kurban kojeg zakolje staratelj/skrbnik dovoljan je za jetime i srodnike (bratić, sestrić, amidžić i sl.) koji se nalaze u njegovom skrbništvu.
4. Način podjele kurbanskog mesa
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: „On (vlasnik kurbana) i njegova porodica će uzeti jednu trećinu, jednu trećinu će dati kome želi, a jednu trećinu će podijeliti siromašnima.“
Prema drugom mišljenju, vlasnik kurbana će pola kurbana podijeliti a pola zadržati za sebe.
Ispravno je da vlasnik kurbana nije limitiran u načinu i količini podijele kurbanskog mesa, jer ne postoji vjerodostojan hadis koji precizno definira ovo pitanje.
5. Poklanjanje kurbanskog mesa nemuslimanima
Dozvoljeno je dio kurbanskog mesa pokloniti nemuslimanima (radnicima, komšijama, rodbini), koji ne učestvuju u ratu protiv muslimanima. (Šejh ibn Usejmin)
6. Oštećenje/ozljeda kurbana nakon kupovine
Ako neko kupi kurban i on se, prilikom transporta ili spuštanja s prevoznog sredstva, ozljedi/ošteti, to neće uticati na ispravnost kurbana, ukoliko do ozljede/oštećenja nije došlo zbog njegove nepažnje i nemara.
7. Kupovina kurbana na kredit
Dozvoljeno je kupiti kurban na kredit pod uslovom da kupac posjeduje finansijske mogućnosti za izmirenje kredita u dogovoreno vrijeme. Dužnik, čiji dug pada u dane Kurban-bajrama, i ne posjeduje druga sredstva za kupovinu kurbana, dat će prednost izmirenju duga, jer je to bliže odgovornosti i bogobojaznosti.
8. Kurban za siromašnu osobu
Dozvoljeno je kupiti i zaklati kurban za siromašnu osobu, koja nije u stanju sama sebi priuštiti kurban, uz njenu dozvolu.
9. Poklanjanje kurbana siromašnim osobama
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podijelio je kurbane (siromašnim)ashabima, što ukazuje na dozvolu poklanjanja kurbana siromasima (Buharija), kako bi i oni, na ovaj veliki muslimanski blagdan, mogli izvršiti ovaj vjerski propis.
10. Najbolji kurban
Najbolji je onaj kurban koji je najuhranjeniji, cijenom najskuplji i najvrjedniji kod njegovih vlasnika.
11. Zajednički kurban
Krupna stoka (goveče, deva) može vrijediti kao kurban za sedam i manje osoba. Ako u zajedničkom kurbanu učestvuje jedna ili više osoba koje nemaju namjeru klanja kurbana, nego opskrbljivanje mesom, to neće uticati na ispravnost kurbana onih koji učestvuju s nijetom kurbana.
12. Prodaja kurbanske kožice
Vlasniku kurbana nije dozvoljeno prodati kurbansku kožicu, jer je kurban, sa svim svojim djelovima, samim činom klanja, individualiziran i određen kao žrtva u ime Allaha, a ono što je žrtvovano u ime Allaha ne može biti predmetom trgovine.
Prenosi se od Alije, radijallahu anhu, da je rekao: „Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi je naredio da se pobrinem za njegove kurbane (devama), podijelim njihovo meso, kožu i ukrasne pokrovce, zabranio mi je da kasapinu dam išta od kurbana (kao naknadu za obavljeni posao), i rekao je: Mi ćemo mu dati (naknadu) od nas (tj. od drugog imetka).“ (Buharija, 1717., Muslim, 1317.)
Ova zabrana odnosi se samo na vlasnika kurbana, dok je fizičkom (siromahu) i pravnom licu (dobrotvornoj ustanovi) dozvoljeno prodati kurbansku kožicu dobivenu na poklon.
13. Poklanjanje kurbanske kožice
Dozvoljeno je kurbansku kožicu dati kao sadaku siromahu ili kao poklon.
14. Poklanjanje kurbana dobrotvornim/humanitarnim ustanovama
Dozvoljeno je cijeli kurban pokloniti dobrotovornoj/humanitarnoj ustanovi, ali je bolje i vrjednije da vlasnik kurbana sam zakolje svoj kurban i podijeli njegovo meso i tako lično učestvuje u ovom javnom ibadetu i jednom od najvećih obilježja islama.
15. Riječi koje se uče prilikom klanja kurbana
Pohvalno je da onaj koji kolje kurban, prije samog čina klanja, kaže: „Allahumme haza ‘anni ve ‘an ehli bejti“/u prijevodu: „Gospodaru moj, ovo je kurban za mene i moje ukućane“, kao što je to potvrđeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
16. Spoj kurbana i akike
Ako akika (kurban za novorođenče) pada u vrijeme Kurban-bajrama (sedmi dan od rođenja djeteta), dovoljno je, prema hanefijskom i mezhebu imama Ahmeda (prema jednom predanju), zaklati jedan kurban, tj. bajramski kurban a akika je obuhvaćena tim kurbanom, jer je cilj i jednog i drugog približavanje Allahu, dželle šanuhu, kao što se klanjanjem farz-namaz, odmah po ulasku u džamiju, ostvaruje cilj tehijjetul-mesdžida – klanjanje namaza prije sjedenja. Prema hanefijskom i šafijskom mezhebu, onaj ko kolje veliki kurban (goveče, kravu), može jednu sedminu namijeniti za kurban, a jednu za akiku, jer je svaka sedmina zaseban i kompletan kurban.
17. Izgovaranje bismille i tekbira prilikom klanja kurbana
Izgovaranje riječi „bismillahi“ (s Allahovim imenom) uvijet su ispravnosti kurbana, dok je izgovor riječi „Allahu ekber“ pohvalan čin. Dozvoljeno je imenom navesti sve one za koje se kolje kurban, a dozvoljeno je samo reći: „za mene i moju porodicu.“
18. Klanje kurbana za umrlog
– Dozvoljeno je, prilikom klanja kurbana, navesti da je to kurban za žive i umrle članove porodice (Allahume haza ‘anni ve ‘an ehli ahjā’ vel-mevta/Gospodaru moj ovo je kurban za mene i moje žive i mrtve članove porodice).
– Ako je umrli opručio da se za njega kolje kurban, obaveza je izvršiti njegov vasijet samo ukoliko je ostavio/oporučio imetak (do 1/3) za tu svrhu, u suprotnom pohvalno je za njega zaklati kurban i to će se smatrati dobročinstvom prema njemu.
19. Klanje kurbana u nemuslimanskim državama
Ako musliman, privremeno ili stalno, boravi u nemuslimanskoj državi, u kojoj je zakonom zabranjeno klanje životinja u skladu sa islamskim propisima, dozvoljeno mu je da opunomoći nekoga od svojih bližih ili daljih srodnika, ko će, u njegovo ime, kupiti i zaklati kurban i podijeliti kurbansko meso.
20. Prodaja, poklanjanje i davanje kurbana u zalog
Nije dozvoljeno prodati, pokloniti niti dati u zalog kupljeni kurban, nakon njegovog individuliziranja i određivanja (ta‘jīn), jer je on zavješten (uvakufljen) Allahu, dželle šanuhu, a sa zavještenim imetkom nije dozvoljeno raspolagati na spomenuti način.
21. Mahane koje utiču na ispravnost kurbana
Islamski učenjaci su saglasni da kao kurban ne može poslužiti:
a. ćorava životinja, kod koje je jedno oko potpuno zatvoreno/pobrisano, ili ispupčeno poput dugmeta, ili bijelo od sljepoće;
b. bolesna životinja, kod koje se jasno vide tragovi bolesti, kao što je visoka temparatura koja je spriječava u odlasku na ispašu, ili zbog koje gubi apetit, šuga koja uništava njeno meso i ugrožava njeno zdravlje, duboka ozljeda koja također ugrožava njeno zdravlje;
c. hroma životinja koja nije sposobna sama hodati i doći do mjesta ispaše;
d. mršava životinja koja je, zbog mršavosti, izgubila koštanu srž/moždinu.
Ove četiri mahane spomenute su u hadisu Bera ibn Aziba, radijallahu anhu, kojeg je zabilježio Malik u „Muvetti“.
Navedenim mahanama, po principu analogije (kijasa), mogu se pridružiti sve druge mahane koje su na istom ili većem stepenu oštećenja od spomenutih, kao što je potpuno sljepilo, gubitak jednog ili više ekstremiteta, nepokretnost.
22. Mahane koje ne utiču na ispravnost kurbana
Kao kurban može poslužiti:
– el-hisijj – uškopljena/kastrirana životinja (Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kao kurban, zakalo dva uškopljena ovna);
– meibus-sedji – oštećenog/nasječenog vimena;
– meksurul-karni – bezroga životinja ili životinja kod koje je oštećen, napuknut ili polomljen rog;
– maktū‘ul-iljeti – odsječene zadnjice;
– el-hetmā – životinja kojoj su ispali zubi;
– el-medžbub – mužjak kojem je odstranjen spolni organ;
– meškukatul-uzun – nasječenog/napuknutog uha;
– el-hurradž – životinja sa čirom ili oteklinom na tijelu;
– el-musfire – životinja kojoj je otkinuto uho i kod koje se vidi ušni kanal;
– el-muste’sile – životinja kod koje je iz korijena izvađen trog;
– el-‘ašvā – (noću)slijepa životinja;.
– el-‘amšā – životinja koja slabo vidi i kod koje suze oči, itd.
