Kalesijske novine Kalesijske novine
U prostorijama Gradske biblioteke Kalesija, u okviru programa manifestacije „Dani Povelje“, održana je tribina „Nadgrobni spomenici prelaznog tipa ‘stećak – nišan’ na području Kalesije.
U uvodnom izlaganju prof. dr. emeritus Azem Kožar, dugogodišnji profesor historije na Fulozofskom fakultetu u Tuzli, govorio je o historijskim diplomatičkim izvorima, odnosno o poveljama. Kazao je da puno više pažnje treba posvetiti poveljama, te da se, osim manifestacionih sadržaja, poveljama trebaju baviti institucije na naučnoj osnovi.
Nakon Kožara govrio je Ekrem Sakić, profesor historije u OŠ Tojšići, koji se više godina bavi istraživanjem kulturno-historijskog nasljeđa na području kalesijske općine. Govoreći o prelaznim nadgrobnim spomenicima, fokusirao se na lokalitet Kikača, odnosno na predstavljanje reprezentativnog spomenika takozvanog Babinog nišana na Babinom mezaru u Babinoj Luci. Istakao je i činjenicu da se 85 posto ukupnog broja stećaa nalazi u Bosni i Hercegovini, a da se tek 15 posto stećaka nalazi u pograničnim dijelovima izvan BiH.
– Ranijim istraživanjima u Kikačima su evidentirana samo dva stećka. Međutim, istraživanjima sam otkrio još 23 stećka na području Kikača. Svi ovi stećci predstavljaju pravi kameni arhiv jer na njima, u kamenu, uklesana historija ovoga kraja. Posebno su zanimljivo prelazni oblici opd stećka ka nišanu. Babin nišan je prvi prelazni oblik nadgrobnog spomenika koje su koristili Bogumili nakon primanja islama. Po svojoj veličini, obliku i po motivima na njima uklesanim, vidi se da su ih radili isti majstori, isti dijaci, kazao je, između ostalog Ekrem Sakić, izražavajući nezadovoljstvo što se ne vodi dovoljno računa o zaštiti ovakvog kulturnog blaga.
Kazao je i da je zahvaljujući mještanima i džematlijama Kikača, na čelu sa imamom Muamerom ef. Fazlićem, učinjen napor da se zaštiti Babin mezar, na način da se mezar ogradi i konzervira, bez ikakvog narušavanja njegove autentičnosti.
Mr. Rusmir Đedović, stručni saradnik u Zavodu za zaštitu i koriptenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Tuzlanskog kantona, je pohvalio napore Ekrema Sakića i svih džematilja Kikača koji rade na zaštiti spomenika i koji su, praktično, preuzeli posao državnih institucija.
– Stećci na području Kalesije govori da je i područje Sjeveroistočne Bosne bilo centra intenzivnog života u srednjojekovnoj Bosni, te da ih ovdje ima u istom broju kao i u Hercegovini, okolini Sarajeva i drugim regijama u BiH. Babin mezar je posebno vrijedan spomenik prelaznog tipa. On je simbol sinkretizm i koninuiteta življenja na ovim prostorima, kazao je Rusmir Đedović, dodajući da je pokrenut proces nominacije Babinog mezara za nacionalni spomenik.
