Nedjelja , 28. Aprila 2024.

BILJEŠKA O RS-u U BOSANSKOME PRAVOPISU Palić: Kako pisati naziv Republika srpska na bosanskom jeziku?

palic

Prof.dr. Ismail Palić, profesor bosanskog jezika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i jedan od koautora “Gramatike bosanskog jezika”, u tekstu s naslovom “BILJEŠKA O RS-u U BOSANSKOME PRAVOPISU Palić: Kako pisati naziv Republika srpska na bosanskom jeziku?” potvrdio je tezu da se naziv manjeg bh. entiteta pravilno piše – Republika srpska.

Na pogrešan način pisanja naziva manjeg bosanskohercegovačkog entiteta prvi je ukazao novinar i književnik Fahrudin Sinanović, direktor JU BKC “Alija Izetbegović” Kalesija, u tekstu s naslovom “Niti je država, niti grad, zato se “srpska” piše malim slovom”, koji je objavljen 28.01. 2019. godine na portalu fokus.ba.

U nastavku pročitajte tekst prof. dr. Ismaila Palića objavljen na portalu The Bosnia Times.

U pisanoj jezičkoj praksi u Bosni i Hercegovini, a posebno u medijima, uglavnom se ustalilo pisanje spomenutog naziva koje je sa stajališta bosanskoga pravopisa pogrešno, i to „Republika Srpska“. Zašto je pogrešno takvo pisanje?

Piše: Ismail Palić, thebosniatimes.ba

U ovom kratkom tekstu dat ću osvrt na pitanje pisanja naziva Republika srpska u bosanskome jeziku. Nemam nikakve druge namjere osim razmatranja spomenutog naziva iz pravopisnog ugla.

 Pisanjem naziva Republika srpska ne bavi se nijedan postojeći pravopisni priručnik bosanskoga jezika. Sjećam se kao član Pravopisne komisije za Pravopis bosanskoga jezika (1996) kako je tada unutar komisije prevladalo mišljenje da u pravopisu ne treba „popularizirati“ Republiku srpsku. Naravno, takav je argument bizaran, ne radi se o „populariziranju“, nego o reguliranju pisanja naziva jednog od entiteta koji prema Ustavu ulaze u sastav Bosne i Hercegovine i koji neće naprosto „nestati“ iz naše jezičke i svake druge zbilje ako ga na taj način ignoriramo. Ni drugo izdanje Pravopisa (2017) ne razmatra ovaj naziv.[1] U pisanoj jezičkoj praksi u Bosni i Hercegovini, a posebno u medijima, uglavnom se ustalilo pisanje spomenutog naziva koje je sa stajališta bosanskoga pravopisa pogrešno, i to „Republika Srpska“. Zašto je pogrešno takvo pisanje?Republika srpska Ustavom je definirana kao jedan od dvaju entiteta od kojih se sastoji država Bosna i Hercegovina. Naziv „entitet“ Ustavom nije preciznije određen i koristi se u kontekstualnom značenju te riječi kao „sastavni dio cjeline“, u ovom slučaju Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina prema Ustavu po svome unutarnjem uređenju nije ni federacija ni konfederacija, nego je jednostavno definirana kao država. Dakle njezini sastavni dijelovi (entiteti) nisu ni federalne ni konfederalne jedinice, i, najvažnije, nisu države. Oni se definiraju kao posebne jedinice administrativne i pravne samouprave, te se na njihovo pisanje primjenjuje pravopisno pravilo koje regulira pisanje imena administrativno-upravnih i sl. jedinica. To pravilo nalaže da se u takvim višečlanim geografskim imenima samo prva riječ piše velikim slovom (npr. Sarajevski kanton, Hercegovačko-neretvanski kanton, Dubrovačko-neretvanska županija, Banjalučko muftijstvo, Bosna srebrena, Vrhbosanska nadbiskupija itd.). Prema tome u nazivu Republika srpska samo prvi član treba pisati velikim početnim slovom, dakle Republika srpska, a ne „Republika Srpska“.Nijedan od moguća dva argumenta u prilog pisanju oba člana naziva tog entiteta velikim početnim slovom ne stoji. Rekao sam već da Republika srpska nije država, i na pisanje njezina naziva ne može se primjenjivati pravopisno pravilo koje uređuje pisanje imena država i koje nalaže da se svaki član imena piše velikim početnim slovom (kao npr. Republika Hrvatska, Republika Turska). Drugo, drugi član tog naziva „srpska“ u bosanskom jeziku nije vlastito ime koje bi zbog toga trebalo pisati velikim slovom (kao npr. u slučaju naziva Kanton Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine i sl.), nego je prisvojni pridjev upotrijebljen kao determinator uz imenicu „republika“. To se jednostavno može dokazati time što govornici bosanskoga jezika nikad ne skraćuju naziv Republika srpska na „Srpska“. Rečenice kakve su *Imam imovinu u Srpskoj; *Vlasti Srpske krše ljudska prava i sl. nikada ne upotrebljava nijedan govornik bosanskoga jezika. Takva je praksa zastupljena u srpskom jeziku. Time se naziv Republika srpska u bosanskome sasvim jasno razlikuje od naziva iste vrste (ali po karakteru i statusu različitih jedinica) u kojima je prisvojni pridjev poimeničen i postao vlastito ime. Tako su Hrvatska Turska naprimjer vlastita imena u nazivima Republika Hrvatska Republika Turska, te se normalno i najčešće ti i takvi nazivi skraćuju i svode na vlastito ime – Hrvatska, Turska. Da „srpska“ nije vlastito ime u bosanskom jeziku, još se očitije vidi po tome što njegovi govornici u neformalnom govoru sasvim obično i vrlo često koriste naziv s obrnutim redoslijedom članova – Srpska republika (usp. Imam imovinu u Srpskoj republiciVlasti Srpske republike krše ljudska prava). Opet, takvo se što kad su posrijedi nazivi iste vrste u kojima je drugi član vlastito ime ni u formalnome ni u neformalnom govoru ne susreće (ne koristi se npr. *Hrvatska republika za Republiku Hrvatsku, niti *Turska republika za Republiku Tursku).Nadalje treba imati na umu da je Ustav Bosne i Hercegovine donesen 1995. godine u Daytonu (SAD) i da je na engleskom jeziku. Zvanični prijevodi na bosanski, hrvatski i srpski jezik nikad nisu sačinjeni, tako da je važeći samo tekst na engleskome. U tom se tekstu navodi: „Bosnia and Herzegovina shall consist of the two Entities, the Federation of Bosnia and Herzegovina and the Republika Srpska (hereinafter „the Entities“).“[2] Dakle Ustav na engleskome koristi bosanski ili srpski naziv, a ne englesku verziju tog naziva, kao za Federaciju BiH (the Federation of Bosnia and Herzegovina). Republika srpska ne naziva se „the Republic of Srpska“ (kao što se npr. Hrvatska službeno naziva „the Republic of Croatia“ ili Turska „the Republic of Turkey“). Takvim se imenovanjem dosljedno služi i međunarodna administracija koristeći ustavnu formulaciju. Prema tome i jedini važeći engleski tekst Ustava BiH jasno ukazuje na to da „srpska“ u nazivu Republika srpska nema isti status kao naprimjer „Hrvatska“ u nazivu Republika Hrvatska, tj. da nije vlastito ime. To što se riječ „srpska“ u engleskom tekstu Ustava piše velikim početnim slovom ozbiljan je previd i pravopisna greška koja mora biti ispravljena pri službenom prijevodu Ustava na bosanski jezik (kad/ako do njega dođe) ili u eventualnim budućim izmjenama Ustava.Pisanje oba člana velikim početnim slovom („Republika Srpska“) nema dakle nikakva opravdanja u bosanskome jeziku i pravopisu i predstavlja ugledanje prije svega na srpski jezički standard, u kojemu je tumačenje i ovog naziva i onog na što on upućuje očigledno bitno različito. Slijeđenje takve pravopisne prakse onda nužno znači i eksplicitno prihvaćanje takva tumačenja sadržaja koji stoji iza naziva Republika srpska jer pravopis u osnovi i ne služi drugome nego da osigura da se odgovarajući koncept u jeziku korektno izrazi pismom. Naravno, ispravni način pisanja naziva Republika srpska, u kojemu član „srpska“ ima značenje „koja pripada Srbima“, jasno odražava problem i otvara pitanje karaktera tog entiteta i prihvatljivosti tog naziva, no to je najmanje pravopisno pitanje.

Odgovarajuća je skraćenica naziva Republika srpska u bosanskome RS. Spada u red tzv. pravih skraćenica, tj. onih koje se i izgovaraju (eres), i u kosim padežima dobiva nastavke: RS-a, RS-u itd.

[1] O drugom izdanju Pravopisa bosanskoga jezika (1917) Senahida Halilovića, potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku, već sam kritički pisao (v. I. Palić, „Stavi H da bi ga izvadio (o Halilovićevu pravopisu)“, Stav, 10. 5. 2018, 45–47; https://stav.ba/o-halilovicevu-pravopisu-stavi-h-da-bi-ga-izvadio/).

[2] V. http://www.ohr.int/dayton-peace-agreement/annex-4/

(TBT)

Tekst Fahrudina Sinanovića možete pročitati na linku https://www.fokus.ba/vijesti/bih/niti-je-drzava-niti-grad-zato-se-srpska-pise-malim-slovom/1359371/ .

Također pogledajte

U Kalesiji Obilježen Svjetski Dan Knjige I Autorskih Prava

Na Generalnoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine 23. april je proglašen kao Svjetski …