Ponedjeljak , 2. Decembra 2024.

BKC: Kalesijci se sjetili Alije Izetbegovića i Nedžada Ibrišimovića  

aaa

U okviru kulturne manifestacije „IKRE 2019“, u Sali BKC-a održana je manifestacija „Slovo o bosanskim velikanima“ posvećena obilježavanju 16. godišnjice smrti rahmetli Alije Izetbegović, prvog predsjednika BiH, i 79. godišnjice rođenja književnika Nedžada Ibrišimovića.

Program je počeo intoniranjem himne i učenjem Fatihe.

Akademski glumac Nermin Hodžić i Ahmed Hadžić čitali su šta su o Izetbegopviću i Ibrišimoviću kazali Abdulah Sidran general Atif Dudaković, Havijare Solana, Ričard Holbruk, Ivo Komšić, Božidar Matić, Zilhad Ključanin, Danko Plevnik, Miljeko Jergović i drugi.

aa12

Prigodan program o Nedžadu Ibrišimoviću prepremile su učenice OŠ „Rainci“ Samra Baručić, Amina Musić i Ajsela Selimović sa svojom nastavnicom Amirom Gutić.

S obzirom da je Nedžad Ibrišimović bio  čest gost u Kalesiji, na manifestaciji je trebao biti i njegov sin Zlatan Ahmed Ibrišimović, ali je bio spriječen. Nije mogao doći, ali je poslao pismo koje su pročitali Nermin Hopdžić i Ahmed Hadžić.

 U ime porodice rahmetli Nedžada Ibrišimovića, želim se zahvaliti mojim sunarodnjacima iz Kalesije što čine napore da sačuvaju sjećanje na naše velikane, u prvom redu na našeg prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, rahmetli Aliju Izetbegovića. Alijin život okončao se 19. oktobra, a samo dan poslije, 20. oktobra Nedžad je obilježavao svoj rođendan.

Govorio je Nedžad Ibrišimović na komemorativnom skupu u Sarajevu, povodom smrti predsjednika Alije Izetbegovića, i dodao da su se u svojoj povijesti samo dva puta svi Bošnjaci okupili na jednom mjestu. „Prvi put 1829. godine u Tuzli sa Husein-kapetanom Gradašćevićem pred ustanak za osamostaljenje Bosne i Hercegovine od otomanske Turske i drugi put 2003. godine u jesen, po jakoj neprekidnoj kiši, na dženazi predsjednika Alije Izetbegovića“, naveo je, između ostalog, u pismo Zlatan Ahmed Ibrišimović, sin Nedžada Ibrišimovića.

aa6

U programu je učestvovala i mlada interpretatorka sevdalinki Azra Gutić.

Ostaje žal što ovu manifestaciju nije pratio veći broj Kalesijaca. Bilo je prisutno 60-ak učenika OŠ „Kalesija“ i MSŠ Kalesija i 30-ak odraslih. Očekivao se znatno veći broj publike s obzirom da nije broj malih onih koji se rahmetli Alije Izetbegovića sjete samo kada im treba; obično u predizbornim kampanjama. Manifestaciju je pratio samo jedna vijećnik (Fadil Alić), a iz Općine su bili Fikret Suljkanović i Mujo Tosunbegović.

Rekli su o Aliji Izetbegoviću:

Akademik i književnik Abdulah Sidran je kazao o Izetbegoviću: “Primio nas, književnike, jednu višenacionalnu skrojenu delegaciju, na razgovor, kao predsjednik Predsjedništva BiH. U sasvim ležernoj atmosferi, jedan od pisaca odluči da zaoštri, te s puno prijekora postavi pitanje o ‘našoj’ popustljivosti prema Hrvatskoj, Franji Tuđmanu, i njihovoj ‘bosanskoj politici’. Predsjednik se osmjehnu, pa uzvrati protupitanjem: Sjećate li se vi one lijepe Kranjčevićeve pjesme o nekoj sirotici, prostitutki?… Šute pisci, niko da se sjeti, a on, nakon jedne pauzice, nastavi: Ima u toj pjesmi stih: imala bi obraz, kad ne bi imala trbuha!… Razgovarao sam kasnije, sa svojim prijateljima piscima, i saglasili smo se u ovome: Ko je prema Aliji indiferentan, nakon susreta s njim, postaje simpatizer. Ko je bio simpatizer, postaje navijač. Ako je već bio navijač -postaje fanatik.”

General Atif Dudaković: Činjenica je da su ljudi prolazni, ali djela ostaju. A djelo Alije Izetbegovića je ogromno. U mojim očima on je izvršio nemoguću misiju: uveo nas je među red naroda, omogućio je da stvorimo državu. Lično sam ga doživljavao kao čovjeka s kojim se moglo razgovarati, koji, kad nešto obeća, i učini. To je bio moj predsjednik, ja sam mu bio lojalan. Drago mi je bilo poznavati ga.”

Književnik Ivan Lovrenović: „Apokaliptično razaranje Bosne, pokolj i progon Bošnjaka-muslimana iscrtali su lik Izetbegovića kao simbola opkoljenog Sarajeva i identificirali ga sa stradanjem cijelog naroda, te je postao jedna od planetarnih političkih ikona u rangu Jasera Arafata ili svojevrsnog balkanskog Dalaj Lame.”

Jasmin Imamović: Gospodin Alija Izetbegović bio je dobar čovjek, čiji je život bio izuzetno težak. Sudbina mu je odredila odgovornu ulogu u najsloženijim društvenim okolnostima. Bilo mu je suđeno postati i ostati dijelom historije Bosne i Hercegovine i čitavog jugoistoka Evrope.”

Bivši generalni sekretar NATO pakta Javier Solana: Alija Izetbegović je bio hrabri lider svog naroda. On je igrao vrlo važnu ulogu u okončanju rata, pripremio je teren za mir i demokratsku izgradnju BiH.

Fudbaler Miralem Pjanić: “Alija Izetbegović je bio sjajan predsjednik. Zemlja iz koje dolazim je preživjela rat i on je bio njen prvi predsjednik, ali nažalost više nije živ. On je osoba koju volim slušati dok priča i puno sam naučio o historiji svoje države slučajući njega.”

Ričard Holbruk: “Mislim da ova zemlja danas ne bi postojala da nije bilo Izetbegovića. Svi ljudi prave greške, pa i on, ali ponavljam, da nije bilo njega, ne bi bilo Bosne i Hercegovine. To je i Milošević kazao u Dejtonu. On je rekao da je Izetbegović pobjedio. Nakon višednevnih teških pregovora, Milošević je pristao da se Sarajevo preda Federaciji. Kazao je da je Izetbegović zaslužio Sarajevo, jer ga nikad nije napuštao. Krajišnik i Buha su pobješnjeli na to. Da je Izetbegović napustio Sarajevo, BiH ne bi opstala.”

Rekli su o Nedžadu Ibrišimoviću:

Akademik Abdulah Sidran: Bosna nije rodila darovitijeg umjetnika od književnika Nedžada Ibrišimovića.

Književnik Zilhad Ključanin:  Jako je važan njegov odnos prema govoru i razgovoru, koji su mu bili skoro sveto esencijalni i od Boga dati. Ibrišimović je spasio našu književnost da ne ode u mizantropiju i ispraznost, on je bh. književnost uključio u savremene tokove svjetske književnosti.

Ugledni hrvatski intelektualac i kolumnista ‘Slobodne Dalmacije’ Danko Plevnik: Da stvara jezikom veće nacije, Ibrišimović bi već dobio Nobelovu nagradu, iako ga samo jezik bošnjačke nacije može istinitije nagraditi – tako začudnim djelom.

Književnik Miljenko Jergovic: Osim što je bio jedan od najvećih živih južnoslavenskih pisaca, bio je i jedan od najneobičnijih. Nedžad Ibrišimović bio je vrlo raznovrstan, a furiozan pisac. Bio je u stanju pisati na čistu, skoro pa tjelesnu snagu, toliki je i takav bio njegov dar. Na gubitku su oni koji ga nisu čitali. Kada bi se sav živi vrh južnoslavenskih književnosti trebao sabrati i rasporediti u dva renaulta 4, bilo bi unutra mjesta za Nedžada Ibrišimovića. Možda baš za upravljačem crvene četvorke.

aa aa6 aa1 aa12 aaa aa aa1 aa2 aa4 aa5 aa6 aa7 aa8 aa9 aa11 aa12

 

Također pogledajte

BEZVAZDUŠNI PROSTOR: Haber vijesti

Stalni kolaps u Bosni se nastavlja. I u Hercegovini. Ne popušta ni sekunde. Ljeti požari, …