Nekoliko činjenica o Kalesiji koje možda niste znali

Općina Kalesija je u toku Drugog svjetskog rata imala jake muslimanske milicije, jak „Zeleni kadar“, muslimanske jedinice koje su čuvale muslimanski živalj od četničkog noža. Većina četnika iz okolnih kalesijskih sela su, kad su vidjeli da gube rat, 1944. i 1945. godine prešli u partizane. Zbog jakog „Zelenog kadra“ Kalesija je u vrijeme komunističkog režima sistematski zapostavljana, bila je najnerazvijenija općina u BiH i na svaki način prikazivana je zaostalom sredinom. Ciljano su izmišljane neumjesne šale i pogrdni vicevi u kojima su se Kalesija i Kalesijci predstavljali kao zaostali, glupi…

Oni koji bolje poznaju Kalesiju i Kalesijce imaju sasvim drugu predstavu o ovom kraju i ovdašnjim ljudima.

Navest ćemo nekoliko činjenica o Kalesiji koje možda niste znali.

Kalesija je tokom minule agresije 1992 – 1995. bila prvi oslobođeni grad u BiH.

Kalesijac je heroj oslobodilačkog rata Senad Hodžić – Mehdin, poznat i po nadimku Crni Labud, po kojem je i čuvena jedinica „Crni labudovi“ dobila naziv.

Kalesija je prva u BiH u poslijeratnom periodu Usvojila deklaraciju o proglašenju Kalesije otvorenim gradom.

Kalesija sa svojih oko 500 sačuvanih stećaka je među vodećim bh. općinama po brojnosti ovih vrijednih kulturno-historijskih spomenika.

Kalesija je jedna od rijetkih općina u kojoj su nakon privatizacije sačuvani svi prijeratni proizvodni pogoni (Kartonaža, Kaletex, Spreča, UNIS TOK, Plastikal). Svi ovi pogoni i danas rade. Neki su nadmašili prijeratnu proizvodnju.

Kalesija prva općina po proizvodnji mlijeka.

Kalesija je među vodećim općinama po proizvodnjni namještaja (Kalesijske fabrike namještaja: Izazov, Prima Sofa, Rile promet, Bešić Stil, Ahi trade…).

Kalesijska firma UNIS TOK je među vodećim proizvođačima elemenata za šinska vozila, otkivaka i prstenova za autoindustriju u Jugoistočnoj Evropi. Prstenove za ležajeve proizvedene u „Unis Tok-u“  koriste teretna vozila i kamioni „Mercedes“, „Volvo“, „Dajmler-Krajsler“, „Daf“, „Man“, „Scania“…

Kalesijac prof. dr. Izudin Džafić jedan je od vodećih evropskih stručnjaka u oblasti energetike.

Kalesijac je i prof. dr. Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.

Kalesijac je i dr. med. sc. Alen Karić, jedan od vodećih liječnika u oblasti kardiohirurgije i vaskularne hirurgije.

Kalesijac je i dr.sci Edin Pjanić, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Tuzli.

Kalesijac je i Amir Sakić, direktor Agencije za halal certifikaciju BiH.

Kalesija je organiziranjem Kulturne manifestacije „IKRE“ prva u poslijeratnoj BiH počela da obilježava oktobar – Mjesec knjige.

Manifestacijom „Dani Povelje“ Kalesija je prva u posijeratnoj BiH počela da obilježava 29. avgusta, dan kada je 1189. godine napisana Povelja Kulina Bana.

Kalesijac je i muderis Ahmed ef.  Dubničanin, koji je za muderrisa Gazi Husrev- begove medrese postavljen 12.  juna 1765. godine i na tom je položaju ostao 47 godina,  sve do kraja svoga života. Bio je i šejh Husrev-begova hanikaha i vaiz u Baščaršijskoj džamiji. Četrdeset sedam godina profesure u Gazijinoj medresi, tada vodećoj obrazovnoj ustanovi na Balkanu,  niko nije imao doli hadži Ahmed ef.  Dubničanin. Ahmed ef.  Dubničanin bio je savremenik Mula Mustafe Bašeskije i on ga ubraja među učene ljude svoga vremena u gradu Sarajevu. Bašeskija za njega tvrdi ”da ne bi uzalud raspravljao niti se bez razloga ljutio,  nego je sa svijetom blago postupao. Predavao je blagim glasom. Ni za jednu granu nauke ne bi rekao da je ne poznaje. Bio je sposoban stilističar i logičar. ” Ahmed Dubničan umro je 27.  maja 1812. godine/15.  džumadel-ula 1227. h. g.  Pokopan je na mezaristanu Alifakovac.

Kalesijac je i Ibrahim Smajić – Seljubac, jedan od reformatora bosanskog jezika, koji je bio među prvim zagovornicima mektebske nastave na bosanskom jeziku. Živio je krajem 19. i početkom 20. vijeka. Autor je čuvene ”Nove bosanske elifnice”,  koja je štampana u Istanbulu.  Skrenuo je pažnju na važnost prevođenja korisnih djela na bosanski jezik, naglašavajući uz to da muslimani bosanskog podneblja zaostaju iza kršćana baš zbog pasivnosti s tim u vezi. Kao jedan od reformatora bosanskog jezika Seljubac je spomenut i u Gramatici bosanskog jezika.

Danas u Sarajevu žive i rade četiri kalesijska hafiza: hafiz Aid ef. Smajić, hafiz Rijad ef. Đedović, hafiz Omer ef. Zulić i hafiz Jahja Imamović (Dželal Imamović, otac hafiza Jahje Imamovića, je iz Miljanovaca kod Kalesije). Kalesijac je bio i rahmetli prof. dr. Hafiz Fadil ef. Fazlić.

Kalesija ima tri profesora na Fakultetu islamskih nauka: doc. dr. Ahmert Alibašić, doc. dr. hfz. Aid Smajić i prof. dr. Jusuf Ramić.

Kalesijac je i rehmetli. Besim ef. Čanić, jedan od osnivača Agencije za halal certifikaciju BiH

Kalesijac je i mr. Ibrahim Husić, direktor sarajevskog ureda NEDWE, svjetske asocijacije muslimanske omladine.

Nemali je broj kalesijskih profesora na  univerzitetima u Sarajevu i Tuzli (prof. dr. Senaid Hadžić, prof. dr. Sead Selimović, prof. dr. Nijaz Karić, prof. dr. Muhamed Omerović, prof. dr. Adnan Karić, prof. dr. Edin Pjanić, prof. dr. Mugdim Bajrić, prof. dr. Džemail Ferhatović, prof. dr. Ahmer Alibašić, prof. dr. Aid Smajić, prof. dr. Jusuf Ramić, prof. dr. Senad Softić…).

Mnogi Kalesijci su na Univerzitetu u Tuzli bili najbolji studenti u svojoj generaciji i učenici generacije u nekoj od tuzlanskih srednjih škola. Jedan od takvih je i Ademir Hujdurović koji je studij matematike završio sa prosjekom 10, na 49 ispita dobio je 49 DESETKI.

Prvu klupsku pobjedu za bh. sport u nekom evropskom takmičenju ostvarila je kalesijska ekipa OK „Bosna“, koja je 1998. godine u Kupu CEV-a pobijedila austrijski Puntigamer.

Kalesijac je i Hamid Subašić, doskorašnji selektor ženske odbojkaške reprezentacije BiH, a iz Kalesije su i Erna Sinanović, donedavni kapiten ženske odbojkaške reprezentacije BiH, i Rusmir Halilović, kapiten odbojkaške reprezentacije BiH.

Kalesijac je Miralem Pjanić, jedanod najboljih mladih veznih igrača u Evropi.

Kalesijci su i Semir Musić, Eldar Ćivić, Mirza Mustafić članovi mlade, juniorske i kadetske nogometne reprezentacije BiH.

Kalesijac je i Miralem Ramić (15), jedan od najboljih mladih igrača Evrope, koji danas nastupa za Hertu.

Kalesijac je i Sinan Sinanović, urednik „Sporta“, jedan od najboljih sportskih  novinara u BiH.

Kalesija bi, kada je riječ o novinarima, mogla, kao malo koja općina, okupiti izuzetno jaku redakciju: Fuad Halilović, Sinan Sinanović, Almasa Hadžić (kalesijska snaha), Elvir Huremović, Fahrudin Sinanović, Samir Karić, Abdulah Suljkanović, Mirsad Zulić, Ramo Abidović, Sedin Selimović, Nedim Selimović, Admir Karić…

Naravno, lista uspjeha Kalesije i Kalesijaca ovim tekstom nije upotpunjena jer  zasigurno ima još ljudi koji su postigli vrijedne rezultate u raznim oblastima djelovanja.