Priča o ukidanju Gradske biblioteke ili: U koga se ugledamo, u Tešanj ili u Sapnu i Teočak?

U subotu će biti održana prva vanredna sjednica novog saziva Općinskog vijeća Kalesija. Između ostalih tačaka, na dnevnom redu će biti i razmatranje i usvajanje odluke o izboru upravnih i nadzornih odbora u javnim ustanovama i javnim preduzećima. Prema dostupnim informacijama, nije predviđeno imenovanje članova Upravnog odbora JU Gradska biblioteka Kalesija. Ovo bi zapravo trebalo značiti da se dogodi ono o čemu se već duže vrijeme priča: da če se ukinuti JU Gradska biblioteka Kalesija i da će ubuduće djelovati u sklopu JU BKC „Alija Izetbegović“. Ova priča se već duže vrijeme provlači. U spajanje ove dvije ustanove ide se, kako se navodi, zbog racionalizacije troškova.

 „Prepisivanje“ od najboljih

Svaki vid racionalizacije troškova treba podržati, ali formalno-pravno  ukidanje JU Gradska biblioteka Kalesija nipošto ne bi trebalo dozvoliti. Takav potez bio vrlo loš za Kalesiju, za njen imidž.

Grad gradom čini i biblioteka. Selo nema biblioteku, grad ima biblioteku. Danas na području Tuzlanskog kantona biblioteku nemaju najnerazvijenije općine poput Sapne i Teočaka, a, s druge strane, općina Tešanj, koja važi za najrazvijeniju općinu u BiH, prošle godine je izgradila novu zgradu za potrebe biblioteke. Stvar je lokalnih političara u kom će nas pravcu voditi: putem najnerazvijenijih općina ili putem kojim ide Tešanj.

Načelnik Sead Džafić je u predizbornoj kampanji govorio da želi da Kalesija bude poput Tešnja. Nedavno svoje saradnike vodio u Tešanj da, kako su to mediji prenijeli, „prepiše“ od najboljih. Potez sa ukidanjem Javne ustanove Gradska biblioteka, makar se radilo i o formalnom ukidanju, govori da slijedimo Sapnu i Teočak, a ne Tešanj. Samo da napomenemo da Tešanj ima samo par hiljada stanovnika više od Kalesije. Oni su napravili novu zgradu biblioteke, a mi bismo ukinuli JU Gradska biblioteka. Tako se ne slijede najbolji.

  Zbog koga je Kalesija bila predmet ismijavanja?

Biblioteka mora biti centra cjeloživotnog učenja, mjesto koje će omogućiti usavršavanje i onim, siromašnim, građanima koji nemaju novaca da plaćaju razne seminare i kurseve koji su im neophodni za sticanje znanja kojim bi bili ravnopravni sa ostalima na tržištu radne snage. Prosječan student fakultet završi u 25. godini života i do penzije mu valja raditi još 40 godina. S obzirom na ubrzani razvoj nauke i tehnike, svako će morati da prati nove trendove, da se usavršava, edukuje… Općina i biblioteka im to moraju omogućiti.

Biblioteke su i obrazovne, i kultururne i odgojne ustanove. U obrazovanje, kulturu i odgoj se ulaže. Ulaganje u obrazovanje je najisplativija investicija, a nikako trošak.

JU Gradska biblioteka Kalesija je dosadašnjim aktivnostima dala veliki doprinos afirmaciji Kalesija na području cijele BiH. Zahvaljujući brojnim promocijama, tribinama, književnim večerima i drugim sadržajima, u medijima se o Kalesiji pisalo na najpozitivniji način, kao o sredini koja zna šta je knjiga i kakav je značaj obrazovanja i kulture za jednu sredinu i društvo općenito, za razliku od pojedinaca iz prethodnih saziva Općinskog vijeća Kalesija, koji su svojim postupcima dovodili Kalesiju na stub srama i dovodili do toga da je Kalesija bila predmet ismijavanja.

I jare i pare

Zbog svega navedenog smatramo da bi ukidanje JU Gradska biblioteka Kalesija bio vrlo loš potez.

Ako se baš, zbog smanjenja troškova, želi spajanje ustanova JU Gradska biblioteka Kalesija i JU BKC „Alija Izetbegović“ u jednu ustanovu, neka se ta buduća ustanova zove JU Gradska biblioteka Kalesija. Kompromisno rješenje može biti naziv: JU Biblioteka „Alija Izetbegović“. Na taj način bismo imali i jare i pare.  Dakle, rješenje, ako se želi dobro ovome gradu, bi bilo da se JU BKC „Alija Izetbegović“ pripoji JU Gradska biblioteka Kalesija.

Mnogi gradovi su poznati po svojim bibliotekama, a ne po svojim bosanskim kulturnim centrima. Takvi centri su prilični za građane BiH u dijaspori, a ne u matičnoj domovini. Uostalom, kada je o Kalesiji riječ, JU Gradska biblioteka je osnovana prije JU BKC „Alija Izetbegović“.

  Pravilno ulaganje u sport je ulaganje u zdravlje mladih

Kad nekad, ako Bog da, bude završena gradska dvorana i kada bude u funkciji, onda se može razmišljati o formiranju privredno-kulturno-sportskog centra. Priča da sportska dvorana nije isplativa pogrešna je priča. Ulaganje u zdravlje građana Kalesije ne može biti neisplativo. U medicini je poznato pravilo da je bolje i isplativije spriječiti nego liječiti. Zaposliti tri-četiri profesora tjelsnog odgoja, koji bi omogućili najmlađima da besplatno treniraju nogomet, košarku, odbojku, karate i druge sportove u kvalitetnoj dvorani, nikako ne može biti neisplativo. Pravilno ulaganje u sport je ulaganje u zdravlje mladih. Uostalom,  novi načelnik Sead Džfić obećao je povećanje izdvajanja sredstava za sport.

I za kraj, potpisnik ovih redova aktuelni je direktor JU Gradska biblioteka Kalesija. Ako neko smatra da je F. S. nepodoban, da je nesposoban, ako je F. S. problem, onda problema nema. Već sutra možete imati ostavku. Samo ne dirajte biblioteku!

F. S.