Objavio je dvanaest knjiga poezije, više pjesničkih izbora, zatim nekoliko knjiga proza, kolumni, eseja, čime se, kad je u pitanju žanr, ubraja u najrazrodnije savremene bosanskohercegovačke autore. Knjige odabranih Hajdarevićevih stihova izišle su na bugarskom, francuskom, engleskom, slovenskom, poljskom i njemačkom jeziku. Prevođen je i na arapski, flamanski, mađarski, makedonski, danski, ruski, ermenski, italijanski, turski, ukrajinski i druge jezike… Dobitnik je više književnih nagrada: Nagrada Trebinjskih večeri poezije (1981), Nagrada “Skender Kulenović” (1996), “Planjaxova” nagrada za najbolju knjigu pjesama (2005), nekoliko bh. i regionalnih nagrada za najbolju kratku priču i dr. Zastupljen je u svim novijim antologijama bosanskohercegovačke i bošnjačke poezije i kratke priče.

Jedan je od autora Rječnika bosanskog jezika (Sarajevo, 2007), koautor Pravopisnog priručnika bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike (Sarajevo, 2013), itd. Upjevao je na bosanski jezik neke od značajnijih bošnjačkih pjesnika koji su pisali na orijentalnim jezicima, poput Divana Fadil-paše Šerifovića. Na bosanski je upjevao i Ilahinamu perzijskog klasika Feriduddina Muhammeda Attara (XII i XIII st.), te Kaside-i-burdu egipatskog pjesnika Ebu Abdullaha Šerefuddina el-Busirija iz XII. stoljeća. Autor je ili koautor više čitanki za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini.

Od 2002. pa do 2012. godine bio je, u okviru redovnih aktivnosti Društva pisaca BiH, predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne književne manifestacije “Sarajevski dani poezije”, a krajem marta 2018. izabran je za predsjednika bosanskohercegovačkoga Društva pisaca. Posljednjih dvadesetak godina, radio je u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.

(Stav)
Hadžem Hajdarević je bio čest gost u Kalesiji.  Učestvovao je u našoj prvom manifestaciji „IKRE“, koju smo održali 1996. godine. Bio je i na ovogodišnjoj manifestaciji, kao promotor knjige „Druga obala“ Faruka Dizdarevića.