Kalesijske novine Kalesijske novine
Općina Kalesija je nakon osam godina čekanja, krajem januara ove godine dobila Prostorni plan koji će biti na snazi do 2035.godine. Ovaj prostorni plan, je osnova za razvoj naše općine, a o njegovoj bitnosti najbolje govori šefica Službe za prostorno planiranje, građenje i komunalne poslove Hata Turić-Mujčinović.
„Prijedlog Prostornog plana je konačno pred nama. Ja neću ponavljati probleme koje smo imali pri izradi ovog dokumenta od 2008.godine do danas. Ono što želim istaći je da je provedena javna rasprava po svim MZ i svaki prijedlog smo zapisali, sumirali sve prijedloge koji su pismeno dostavljeni u našu službu od strane građana. Mi smo sve to sumirali i dostavili nosiocu izrade na razmatranje i usvajanje u Nacrt prostornog plana. Želje naših građana za građevinskim zemljištem su bile mnogo veće, ali Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša je odredilo kolike su to površine sprem broja stanovnika“, govori Mujčinović.
Ona ističe da će ovim Prostornim planom dio stanovništva biti itekako zadovoljan, ali će biti i onih koji neće.
„Mi smo sve uradili što je bilo do nas. Nismo mogli uticati na određivanje to koliko će biti kojeg zemljišta u Kalesiji. Mi smo prema Institutu koji je radio Prostorni plan više puta upućivali urgencije kako bi ovaj dokument ugledao svjetlo dana, ali Kalesija je nekako bila zapostavljena. Situacija u našu korist se promjenila dolaskom Seada Džafića. On je drugi dan po preuzimanju funkcije, svaki dan zvao Ministarstvo prostornog uređenja i sa Institutom koji je radio ovaj dokument razgovarao te svojim autoritetom doprinjeo je ubrzanju izrade Prostornog plana“, istakla je Mujčinović.
Ono što je jako bitno svakako je informacija da su u Prostorni plan uvršteni svi objekti koji su sagrađeni do 2016.godine, tako da su parcele na kojima su sagrađeni označene kao građevinsko zemljište.
Pored toga, proširene su površine zemljišta za industrijske zone, što Kalesiji daje mogućnost za otvaranje novih pogona i novih fabrika koje bi značile i nova upošljavanja.
Utvrđena površina od 173,44 ha namijenjena za razvoj privrednih zona, podrazumijeva 82,78 ha postojećih površina ove namjene, te planiranih 90,66 ha koje će se ostvariti u vidu proširenja postojećih zona (Krušik, Petrovačko polje, Tojšići, Kalesija Grad, Kalesijsko polje, Memići (1,2)). Najveća proširenja privrednih zona predviđena su na lokacijama Krušik i Kalesija grad-Kalesijsko polje.
„U narednom periodu idu izmjene Prostornog plana Tuzlanskog kantona i onda ćemo da vidimo koliko još možemo obezbjediti Kalesiji zemljišta za industrijske zone i građevinskog zemljišta“, govori šefica Službe za prostorno planiranje, građenje i komunalne poslove Općine Kalesija.
Općina Kalesija je nama dostavila potrebu, odnosno prijedlog koliko je potrebno zemljišta proglasiti za građevinsko iz poljoprivrednog ali prema Prostornom planu TK nije moglo u onom obimu da se izađe u susret sprem potreba, kazao je za NEON Televiziju Jasmin Meškić iz IPSA Instituta koji je radio Prostorni plan Kalesije.
Na površinama namijenjenim za razvoj i uređenje naselja predviđene su namjene stanovanja, te javnih i društvenih sadržaja. U sastavu tih površina moguća je i poslovna namjena, turistička namjena, sportska i rekreativna namjena, kao i sve one namjene koje se planiraju u urbanim područjima, a koje nisu u suprotnosti s funkcijom stanovanja.
U urbanim područjima iskazane su i površine koje ostaju kao neizgrađeni dio zemljišta, kao što su zelene površine, poljoprivredno zemljište, šumske površine, vodne površine, površine namijenjene za postplanski razvoj itd. Razgraničenje će se, po namjeni, unutar naselja vršiti ovim Planom ili detaljnom provedbenom dokumentacijom, ako je tako predviđeno.
Na građevinskim zemljištima izvan urbanih područja, kao površine namjenski određene, predviđaju se područja ili zone sa izgradnjom proizvodnih, prerađivačkih i servisnih funkcija, ili rekreacijskih namjena na neizgrađenim građevinskim zemljištima.
U područjima izvan građevinskih zmljišta, zadržavaju se izvorne kategorije namjena: poljoprivredno tlo i šumsko zemljište, a izgradnja je moguća samo u funkciji osnovne namjene prostora. SRC “Jezera” P=39,31 ha, SRC “Jokovića potok” P=13,94 ha),Turistička zona “Vis” P=141,05 ha,Turistička zona “Pješavica” P=2,73 ha,Turistička zona “Grabik” P=4,78 ha.
Kategorije zemljišta poljoprivrednih površina
Poljoprivredno zemljište zauzima površinu od 10.036,53ha ili 50,68% od ukupne površine općine Kalesija. Utvrđivanje poljoprivrednog zemljišta je izvršeno na osnovu Studije upotrebne vrijednosti zemljišta za područje općine Kalesija, koja je upoređivana sa orto – foto snimcima i katastarskim podacima, na osnovu kojih je izvršeno usklađivanje poljoprivrednog zemljišta.
Na području općine Kalesija 1.854,13ha odnosno 18,5% poljoprivrednog zemljišta je u državnom vlasništvu tj. javno dobro, dok je 8.182,40 ha odnosno 81,5% u privatnom vlasništvu. Kompleksi državnog poljoprivrednog zemljišta nastali su programima komasacije i arondacije zemljišta, čiji je osnovni cilj bio okrupnjavanje zemljišnih posjeda. Trenutno je ovo zemljište dato u zakup poljoprivrednim proizvođačima.
Na području Općine Kalesija zastupljeno je pet od ukupno osam kategorija poljoprivrednog zemljišta (II-VI). Najzastupljenija je III, a najmanje je zastupljena II kategorija.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za 2011. godinu, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 10.035 ha. U strukturi sa 93,52% dominira obradiva površina u okviru koje dominiraju oranice i bašte koje zauzimaju 5.659 ha ili 60,29% obradive površine.
U strukturi proizvodnje, najzastupljenije kulture su kukuruz, travno-djetelinske smjese i krompir. Trenutna poljoprivredna proizvodnja uglavnom je organizovana u privatnom sektoru koju karakteriše usitnjenost posjeda što onemogućava intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno odsustvo intenzivne obrade i primjene savremenih agrotehničkih mjera. Ta se proizvodnja očituje uglavnom za vlastite potrebe sa neorganizovanim plasmanom tržišnih viškova i nepostojanjem industrijskih kapaciteta za njihovu primarnu preradu i daljnju finalizaciju. Kako navodi RMAP, od ukupnog broja poljoprivrednih parcela, 86% su parcele veličine ispod 1 hektara. Od ukupnog broja parcela, kako u privatnom, tako i državnom vlasništvu, samo 8 parcela je veličine koja prelazi 5 hektara. Prema nekim izvorima, sa 4.000 hektara poljoprivrednog zemljišta kojima je raspolagao Poljoprivredni kombinat „Spreča“ trenutno raspolaže Tuzlanski kanton, a Općina Kalesija posjeduje 810 hektara zemljišta.
Saobraćaj
Općina Kalesija sa ostalim općinama unutar Kantona povezana je magistralnim i regionalnim cestama. Ove ceste se pretežno protežu urbanim područjima što utiče na smanjenje brzine kretanja na njima i povećanja vremena putovanja. Magistralna cesta M 14 (Granica entiteta-Gračanica-Lukavac-Šićki Brod-Tuzla-Simin Han-Međa-Kalesija-granica entiteta) prolazi kroz središnju zonu općine i uz istu je formirano niz naselja te ova saobraćajnica prestavlja glavnu komunikaciju. Izgradnjom naselja duž magistralne ceste došlo je do smanjenja kapaciteta te znatnog povećanja saobraćajnih nezgoda. Iz navedenog se vidi da je neophodno da se izmjesti tranzitni saobraćaj, obzirom da postojeća magistrala prerasta u gradsku saobraćajnicu i nema svoju prvobitnu namjenu tranzita. Pored ove saobraćajnice postoje i regionalne ceste koje povezuju općinu Kalesija sa susjednim općinama i gradovima. Takođe i regionalne saobraćajnice prolaze izgrađenim prostorom što utiče na odvijanje saobraćaja. Ovaj problem je izražen na regionalnom pravcu R469 Živinice – Dubrave – Međaš koji prolazi kroz naseljena mjesta Dubrave i Vukovije donje, što utiče na odvijanje saobraćaja te je i na ovom pravcu predviđeno izmještanje trase (obilaznica).
Tako je Prostornim planom predviđena i zaobilaznica oko Kalesije koja bi krenula sa piste Masle preko Sprečanskog polja, a izlazila bi u Gornjoj Kalesiji, što bi “rasteretilo” saobraćaj u centru grada.
