Kalesijske novine Kalesijske novine
Piše: Damir Bošnjaković
U naredbi ministarstva finansija vlade Osmanske države (Porte) od 1874. godine upućene Vilajetskoj upravi Bosne (na ruke Valije) ističe se da će se početkom maja 1876. godine otvoriti izložba u gradu Filadelfiji u Americi te je zaključeno da se i od strane (Visoke) turske države jedan broj predmeta pošalje na izložbu. S tim u vezi, a prema zahtjevu „Specijalne pripremne komisije“, treba da se podnese popisni spisak svih onih predmeta koji se u carskim provincijama mogu sakupiti. Traženi predmeti su svrstani u 4 grupe i za svaku grupu određena je izvjesna suma novca. Posebno je naglašeno da se skupljeni predmeti pošalju Ministarstvu trgovine najdalje do augusta 91. godine (1874.), zajedno sa detaljno sačinjenim spiskom.
Kako je ovaj spisak proizvoda, koje je Zvornički sandžak poslao na izložbu u Filadelfiju, nepotpun, a u raspisima koji su upućivani Vilajetskoj upravi i mutesariflucima naglašava se da zbirke trebaju biti iste onakve i u onom obimu, kakav je bio na bečkoj međunarodnoj izložbi, to je profesor Šaban Hodžić u Člancima i građi za kulturnu istoriju Istočne Bosne, br. 4, (Tuzla ) iznio spisak bečke mjesto filadelfijske izložbe iz koga se takođe može vidjeti šta je Zvornički sandžak izlagao u Filadelfiji.
Iz tuzlanskog kraja na izložbu su slate suhe šljive, hošaf, kamilica, so, slana voda, lan, pšenica, raž, zob i ječam. Obzirom da je u napomenama koje se odnose na navedene predmete (član 9.) istaknuto da od poljoprivrednih proizvoda treba birati najbolje proizvode može se reći da je ječam Hodžić Ibrahima iz Tojšića nesumnjivo bio najkvalitetniji u ovom kraju. U navedenoj naredbi je, između ostalog, naglašeno da je potrebno voditi računa i o tom da izlagače proizvoda treba i nagraditi, da bi se tim dalo što više podstreka za usavršavanje te vrste proizvoda. Nije poznato da li je Ibrahim nagrađen, ali je sigurno da su njegovi Tojšići bili ispisani vrijednim slovima na međunarodnoj izložbi u Americi još davne 1876. godine.
Treba napomenuti da je u 1870. godini u Zvorničkom sandžaku proizvedeno 88.460 oka ječma. Za razliku od kukuruza koji se dobrim dijelom izvozio u Austriju, ječam se isključivo proizvodio za domaće potrebe. Pored tojšićkog ječma na izložbi u Beču, a kasnije i u Filadelfiji, svoje mjesto je našao i kukuruz Naktić Ismaila iz Prnjavora koji je također sa dvije oke kukuruza učestvovao na izložbi, te pšenica Hasana Abdića iz Đurđevika.
Damir Bošnjaković
