Kalesijske novine Kalesijske novine
Ahmed Huremović, učenik prvog razreda srednje škole u Kalesiji, i u doba pandemije bavi se istraživanjem stećaka.
Petnaestogodišnji Ahmed Huremović na sasvim neobičan način započinje i provodi svoje slobodne dane, pa i u doba pandemije. On uči, istražuje i otkriva, ulijevajući nadu da u Bosni i Hercegovini odrastaju generacije, koje će na najbolji način znati voditi brigu o svojoj domovini i njenom blagu.
Nakon buđenja, u jutarnjim satima, za razliku od većine svojih vršnjaka, on uzima olovku i papir i pažljivo planira proces čišćenja lokaliteta na kojima se nalaze „kameni spavači“.
Potom pripremi i kompletan pribor koji mu je potreban, pa se zaputi prema lokaciji koju je već ranije odredio. Kada obilazi neku novu nekropolu, tada pripremi svu potrebnu literaturu u kojoj se ta nekropola spominje.
‘U kamenu uklesano’
“To mi pomaže da uporedim sa podacima koje sam ja prikupio”, govori nam ovaj učenik prvog razreda srednje škole iz Kalesije.
Tada, uz literaturu, ponese i građevinski metar, ali i običnu školsku kredu, koja mu služi za sjenčenje motiva na stećcima. Najčešće posjećuje istočni dio svoje općine, ali i druge dijelove u kojima se nalazi najveći broj nekropola i stećaka. Ponekad, zajedno sa svojim ocem Samirom, utvrdi da još uvijek postoje nekropole za koje se mislilo da su uništene, a ponekad, na nepristupačnim nekropolama, otkrije i nove stećke.
Sada, priča nam, u ovim teškim vremenima, i u skladu sa svim naredbama i preporukama, znatno manje obilazi stećke, ali vrijedno priprema planove kada dođu bolja vremena.
„Uprkos ovoj nesretnoj situaciji, otac i ja, poštujući sve mjere nadležnih, nađemo vremena da posjetimo nama najbližu nekropolu i očistimo nekoliko stećaka“, kaže Ahmed.
Naporni rad i svoju ljubav prema stećcima ovaj dječak je krunisao publikacijom, koja je nastala u okviru projekta „U kamenu uklesano“, a koju je pokrenula Fondacija „Mak Dizdar“. Publikacija je završena, ali će i njena promocija sačekati neka bolja vremena.
„Publikacija sadrži osnovne podatke o stećcima sa područja Kalesije, kao i opise nekih njihovih karakteristika. Osim toga su navedeni i neki statistički podaci o brojnosti stećaka na području Kalesije, odnosno naveden je broj ukrašenih stećaka i rasprostranjenost stećaka po njihovim osnovnim oblicima“, objašnjava 15-godišnji istraživač.
Stećke je zavolio prošle godine, kada je posjetio jednu nekropolu koja se nalazi u blizini mjesta u kojem živi.
„Odmah me privukla ta misteriozna umjetnost stećaka, kao i njihovi ukrasi koji još u potpunosti nisu dešifrovani. Počeo sam malo više da čitam i izučavam stećke, da bih na kraju zavolio taj tip sepulkralne umjetnosti, koji se pojavio na našem prostoru u srednjem vijeku“, otkriva nam Ahmed.
Većina njegovih vršnjaka, kaže, ne obraća puno pažnje na ovo bosanskohercegovačko blago, te uglavnom znaju da se radi o nadgrobnim spomenicima. No, prijatelji podržavaju njegov rad, a nekada, u dogovoru sa njima, zajedno očiste nekoliko stećaka.
„U našoj državi je veoma malo zainteresovanih ljudi za zaštitu ovog posebnog blaga naše države. Primjer uništavanja jedne nekropole koji se desio skoro u Kreševu pokazuje i nemar institucija za zaštitu, zato što niko nije na vrijeme reagovao.“
Smatra da je najveći neprijatelj stećaka neznanje i opšta nezainteresovanost ljudi, a pored uništavanja „kamenih spavača“, na nekim nekropolama se odlaže i smeće. Navodi i najgori primjer uništavanja stećaka na području Kalesije, kada je na jednoj nekropoli uništen stećak sa prikazom ženskog lica, koji je bio jedini takav u sjeveroistočnoj Bosni.
„Drugi slučaj je i krađa stećka sa jedne nekropole, a imamo i primjer, koji je ekstreman slučaj destrukcije, gdje je jedan stećak premješten u lokalni potok“, ističe Ahmed.
Digitalni popis stećaka
S druge strane, navodi, Fondacija „Mak Dizdar“ je pokrenula projekat digitalnog popisa stećaka „stecak.map“. Cilj ovog projekta je, objašnjava naš sagovornik, povezivanje mladih širom Bosne i Hercegovine, ali i susjednih zemalja, kroz zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, te evidentiranje nekropola.
„Pored ovog projekta, postoji još jedan projekat evidentiranja stećaka, a to je nekropola.ba, koji također radi na evidentiranju nekropola. Ovo je jako dobro, jer u zadnje vrijeme, sve veći broj ljudi se interesuje za stećke“, dodaje.
Područje općine u kojoj živi je bogato stećcima, a prema nekim podacima, zajedno sa Osmacima, prijaratnim dijelom ove općine, nalazi se preko 450 stećaka. Najveća nekropola Žarkulja, koja se nalazi u mjestu Sajtovići, broji 70 stećaka, od kojih jedan ima originalne motive, koji se rijetko susreću na stećcima.
Želja mu je da posjeti impozantne i čuvene nekropole širom Bosne i Hercegovine, a konačni cilj je potpuno evidentiranje svih nekropola u ovoj zemlji. Ovaj neobični srednjoškolac, čija je želja da postane profesor historije i da se bavi arheologijom, smatra da je evidentiranje svih stećaka za njega „nemoguća misija“.
No, razmislimo – ako je sa 15 godina izradio publikaciju o stećcima u svojoj općini i potpuno je posvećen ovom bh. blagu, njegov san je, itekako, moguća misija.
Autor: Samir Karić
Izvor: Al Jazeera
