Kalesijske novine Kalesijske novine
Hidrometeorološki zavodi u Bosni i Hercegovini su dobili opremu za agrometeorološka osmatranja. U pitanju je deset najsavremenijih, automatskih agrometeoroloških sistema, koji su dio su japanske grant pomoći BiH u vrijednosti od 1,3 miliona KM.
Stanice, koje su trenutno u testoj fazi, će biti od velike koristi lokalnom stanovništvu, s obzirom da mogu mjeriti čitav set meteoroloških podataka kao što su: temperatura i vlažnost zraka i tla, brzina i pravac vjetra, vazdušni pritisak, količina i vrsta padavina, sunčevo zračenje, i vidljivost, vlažnost lista i visinu snijega.
Agrometeorološke stanice su instalirane na deset lokacija, pet u Federaciji BiH i pet u Republici Srpskoj. Među opštinama koje su imale privilegiju da dobiju automatske agrometeorološke stanice su Kalesija (FBiH) i Trebinje (RS).
Prema riječima Nijaza Hamidovića, uposlenika Civilne zaštite općine Kalesija, koji se već duži niz godina bavi prikupljanjem i obradom podataka, prednost ovih stanica, u odnosu na klasične, je što se obezbjeđuju podaci u realnom vremenu, za unaprijed programirano vrijeme, ali i u urgentnim situacijama.
“ Ovo je jako dobra stanica od koje će veliku korist imati lokalno stanovništvo, a posebno poljoprivredni proizvođači. Mjeri čak 77 parametara i svi podaci, koji su neophodni za poljoprivredu, se mogu dobiti zahvaljujući ovoj stanici. Još jedna prednost je što ima mogućnost da mjeri podatke u krugu od 20 kilometara. Korist od stanice će, pored građana Kalesije imati naše komšije iz drugih opština koji u svakom trenutku mogu dobiti tražene podatke. Zahvaljujući stanici možemo se pripremiti i organizovati za nadolazeće vremenske neprilike, ali i iz baze uzeti podatke za posljednju godinu dana, koje možemo analizirati i upoređivati sa trenutnim podacima”, kaže Hamidović.
Dodaje da stanica otvara mogućnost i za ekonomski razvoj lokalne zajednice, posebno u pogledu proizvodnje organske hrane.
“ Uz pomoć agrometeorološke stanice mi imamo mogućnost da dobijemo podatke o zagađenosti zraka i kvalitetu zemljišta. Bilo koji potencijalni investitor, koji se želi baviti proizvodnjom organske hrane, može dobiti relevantne podatke o kvalitetu zraka i zemljišta na ovom području. Imajući u vidu da Kalesija ima veliki potencijal za proizvodnju ekološke hrane, budući investitori, uz podatke sa naše stance, mogu bez problema certificirati proizvode”, potcrtava Hamidović.
On zaključuje da su ogromni benifiti od stanice, a posebno naglašava sistem upozorenja na hidrometeorološke pojave, kojim se može smanjiti rizik od katastrofa i prirodnih nepogoda koje su učestale posljednjih godina, zbog sve izražajnijih klimatskih promjena.
Krajem jula prošle godine u funkciju je stavljena automatska agrometeorološka stanica u Trebinju.
Podaci koji se prikupljaju na ovaj način se šalju na server Hidrometeorološkog zavoda RS, a koristi od njih imaju ne samo meteorolozi nego i poljoprivrednici ističe Dejan Supić, diplomirani inženjer poljoprivrede i master meteorologije koji skoro dvije decenije radi u RHMZ RS..
„Prilikom instaliranja opreme poljoprivrednicima na tom području je omogućen pristup podacima putem interneta“, objašnjava Supić i dodaje da se radi o veoma kvalitetnim stanicama. Stanice, između ostalog, mjere temperaturu i vlažnost zemljišta na dubinama od 10, 20 i 30 cm, vlažnost lista, vlažnost i temperaturu vazduha na 2 metra visine, količinu padavina, insolaciju, smjer i brzinu vjetra.
„Prvu fazu rada su obilježili problemi tehničke prirode. Dolazilo je prekida u slanju podataka na server zbog nekompatibilnosti, da kažemo, japanskog softvera i evropskog modema, ali mislim da smo to prevazišli. Za sada podatke koristimo mi u Zavodu, kao i poljoprivrednici. Nastojimo da u skorije vrijeme svi ovi podaci budu dostupni široj javnosti putem sajta RHMZ RS“.
Supić ističe da bi u narednom mjesecu trebala biti instalirana stanica u Ljubinju, kao i da je u planu realizacija projekta kojim bi se u sistem uvezale sve mjerne stanice u RS od čega bi korist prvenstveno imali meteorolozi i poljoprivrednici.
Automatska agrometeorološka stanica u Trebinju je puštena u rad 24. jula 2020. godine, a smeštena je na na parceli Centra za gazdovanje kršom, u delu u kojem se nalazi kompleks obradivih površina.
Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina ResilienceInitiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
