Kalesijske novine Kalesijske novine
U subotu, 5. novembra, u 83. godini života na Bolji svijet preselio je hadžija Vehid Hamzić iz Miljanovaca.
Ima ljudi koji koji su vrlo mali ili nikakav doprinos dali društvu, zajednici, državi, a čovjek živ od njih i od njihovog hvalisanja ne može ostati. S druge strane, ima ljudi koji urade velike stvari u životu, ali to ne spominju. Ne hvale se time, samozatajni su, ono što rade ne rade zato da bi se hvalili, nego, jednostavno, zato što smatraju da treba tako da bude. Jedan od ovih drugih bio je i Vehid Hamzić iz Miljanovaca. Mnogo toga je u životu, radio, uradio, postigao, ali niste ga mogli vidjeti i čuti kako se busa u prsa.
Vehid Hamzić rođen je u praskozorje Drugog svjetskog rata na našim prostorima, 11. februara 1940. godine. Drugo dijete u oca Mustafe Hamzića.
Nakon završene osnovne škole i nakon odslužene vojske, Vehid Hamzić je od 1964. do 1968. godine pohađao rudarsko-mašinsku školu. Poslije srednje škole, 1968. godine upisao je i Rudarski fakultet. Kad je bio druga godina fakulteta, prijavio se za odlazak u Njemačku. Po povratku iz Njemačke bavio se privatnim biznisom. Počeo je još u vrijeme bivše Jugoslavije. Bio je i autoprevoznik, plastičar, pekar, mlinar.
Vehid Hamzić je dao veliki doprinos odbrani Bosne i Hercegovine od agresije 1992-1995. godine. Pogotovo se to odnosi na prve dane odbrane na Bijeljevcu, kada je tek uspostavljana linija odbrane u Bijeljevcu.
O dešavanjima na Bijeljevcu govorio je Vehid Hamzić 17. maja 2021. prilikom obilježavanja godišnjice Bitke na Bijeljevcu.
– Najteže je bilo na početku. Kad ko hoće dođe na Bijeljevac i vrati se kad hoće. Drugo je ići na liniju gdje je sve oformljeno, a drugo gdje moraš oformiti ispočetka. Meni su ovdje dolazili na Bijeljevac, zamrkne, a ne osvane, ode.Najteže je bilo 9. maja 1992. godine. Hvala Bogu, uspjeli smo zaustaviti četnike i nismo im dozvolili da pređu Bijeljevac, govorio je Vehid Hamzić.
Vehid Hamzić je bio i član prvog Kriznog štaba za Miljanovce. U toku rata sve što je imao stavio je na raspolaganje Armiji RBiH.
Bio je vrijedan i džematlija. Sjeća se i obnove stare miljanovačke džamije. Za staru miljanovačku džamiju kaže da je izgorjela 1944. godine, a već 1945. počela je obnova džamije.
– Glavni majstor bio je neki Ilija. Dovodio je radnike Dalmatince da zidaju džamiju. Spavali su kod nas. Otac Mustafa Hamzić i Meho Sinanović bili su glavni aktivisti za izgradnju džamije, ispričao nam je svojevremeno Vehid Hamzić.
Dženaza-namaz rahmetli Vehidu Hamziću, koju je predvodio mjesni imam Muamer-ef. Kamerić, obavljena je danas u Mljanovcima, kod Stare džamije. Efendija Kamerić je kazao da je rahmetli Vehid bio učesnik mnogih korisnih akcija i projekata, ne samo u džematu Miljanovci već i šire.
Iza Vehida Hamzića ostali su supruga hadži Rasema, kćerka Sanela, sin Nermin, snaha Mirela i unuci Mustafa i Ahmed.
