Subota , 18. Jula 2026.

Mediji u Kalesiji o slobodi u izvještavanju: Novinar ne smije biti predmet prijetnji

Svjetski dan slobode medija obilježava se 3. maja, a cilj je podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njenih temeljnih načela. No, koliko su mediji u Bosni i Hercegovini slobodni u izvještavanju, tema je o kojoj se treba pozabaviti cijela država, institucije, društvo, ali i oni sami.

Evropska povelja o slobodi štampe, u članu 3. stoji:

“Pravo novinara i medija na prikupljanje i širenje informacije ne smije biti predmet prijetnji, ograničenja ili kažnjavanja.

Bez obzira na ulogu i značaj medija u društvu, novinari prolaze kroz razne vrste pritiska i političkog mobinga, koji je posljednih godina sve izraženiji u medijskom okruženju.

Ujedinjeni narodi su izvijestili da su prijetnje i napadi na novinare i medijske radnike u porastu. Prema izvještaju UNESCO-a 2021/2022 o svjetskim trendovima u slobodi izražavanja i razvoju medija, od 2016. do 2021. godine 455 novinara je ubijeno zbog svog rada, dok je 85% svjetske populacije iskusilo pad slobode štampe u svojoj zemlji.

Ujedinjeni narodi u Bosni i Hercegovini zabrinuti su zbog sve izazovnijeg okruženja za slobodu medija i sigurnost novinara. Bosna i Hercegovina je izuzetno specifično društveno, političko, ekonomsko i kulturološko područje, pa sama ta kompleksnost odnosa ogleda se i u medijskoj sferi.

Mediji su SERVIS GRAĐANA, predstavljaju društvo i građane, biraju teme na osnovu njihovog interesovanja, sprečavaju i razotkrivaju teška kršenja ljudskih prava, istražuju teme i radnje koje bi ugrozile građanstvo, pa samim tim “čim provire” u neku od nedozvoljenih i Zakonom neodobrenih radnji postaju “meta” pojedinaca. Novinari u Bosni i Hercegovini najčešće su izloženi političkom pritisku, potvrdili su.

Pomislimo da novinari u većim gradovima su više izloženi medijskim pritiscima, cenzurama i uticajima, što i jesu, međutim i u manjim sredinama, odnosno na lokalnom nivou nisu sigurni od prijetnji, pa čak i napada.

Fizički napadi na novinare zabilježeni su i u Kalesiji, što je sagovornik Ramo Abidović za portal NEON Televizije i potvrdio, ali i verbalni napadi na urednike pojedinih portala, skoro pa su svakodnevnica.

Kalesija je mala općina i osnovano je nekoliko medija u privatnom vlasništvu: NEON Televizija i Radio feral, kao nezavisni i komercijalni mediji, zatim portali ntv.ba, radioferal, nkp, infoplus, kalesijke-novine…

Ramo Abidović, dugogodišnji novinar i trenutni urednik portala Infoplus, koji se tokom karijere bavio i istraživačkim novinarstvom, osim verbalnih prijetnji, bio je i žrtva fizičkog napada, kao i uznemiravanja putem društvenih mreža. Abidović je kazao da mediji, urednici i novinari trebaju bolju zaštitu institucija, te da kazne za napad bilo koje vrste trebaju biti oštrije, jer su inače mizerne.

Emina Hokulić, uposlenica i novinar NEON Televizije, istakla je da tokom rada do sada nije se suočavala sa neprijatnim situacijama, niti bilo kakvom vrstom pritiska prilikom izvještavanja. Ipak navela je jednu zamjerku i apelovala na kolege da se više drže zajedno i budu kolegijalni. Ona je jednu neprijatnost doživjela na terenu od strane kolege. Malo ljubaznosti i solidarnosti, ne bi bilo na odmet, kaže Hokulić.

Urednik Nezavisnog kalesijskog portala Admir Karić je kazao da svaki medij, barem na početku, ima dobru namjeru, pa i cilj. Ali vremenom većina medija počne voditi privatne “ratove”, većinom za tuđe interese, a ponekad postanu dio tih interesa, ističe.

Karić je neko ko piše slobodnim perom, što ga je mnogo puta i “koštalo”.

Sloboda medija je, u izuzecima koji su u domenu statističke greške, deklarativna stvar. Niko neće javno priznati da drži određeni medij pod kontrolom, niti će ijedan medij priznati da je direktno pod kontrolom nekoga. U praksi je to potpuno drugačije. Glavna stvar koja nedostaje, konkretno medijima u BiH, je iznošenje stavova, komentara, tumačenja, pa i spekulisanje u domenu analize. Mediji se drže pod kontrolom pod obavezom “da se čuju obje strane”, što ponekad nulira potrebu informisanja. Nekada nema potrebe čuti mišljenje, da budem krajnje grub ali i konkretan, ubice ili silovatelja. On će svakako učiniti sve da to pokaže nevažnim činom, istim ili ništa više važnim u odnosu na neke druge prekršaje. I, svakako, najveći problem SLOBODE, ili NEslobode, MEDIJA – jeste ekonomska (ne)ovisnost. Zato sam pomeno “početak rada” bilo kojeg medija, koji je obično iskren. Ali neko mora plaćati domenu, hosting, vrijeme novinara, ostale resurse dolaska do informacija… I tada mediji, ali i pojedinci, ulaze upadaju u zamke moćnih i uticajnih. Ali, zato, ko se ne može nositi s tim, ekonomski A PRIJE SVEGA I PSIHOLOŠKI (a često i fizički) – neka se na vrijeme svoju “energiju” preorjentiše u EKO i druge projekte zaštite životne sredine, ili eventualno u plasteničku proizvodnju bilja za čajeve, ističe Karić.

Kontaktirali smo i druge medije/novinare na području Kalesije, osim Abidovića i Karića, nisu se oglasili o ovoj temi.

Glavna skupština Ujedinjenih nacija (UN) proglasila je 3. maj Svjetskim danom slobode medija 1993. godine, a obilježava se na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju je sastavila grupa afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom – zaštititi temeljna prava slobodne štampe.

“Zaštita slobode izražavanja utvrđena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima prije 75 godina i dalje je ključni prioritet djelovanja EU-a u području ljudskih prava. Ove se godine pridružujemo UNESCO-u naglašavajući da je danas više nego ikad prije sloboda izražavanja ključna za sva druga ljudska prava i da uvelike doprinosi oblikovanju budućnosti prava“, poručuju iz kabineta Vijeća Evropske unije.

Podsjetimo i na jedan od ukupno 14 prioriteta u procesu integracije BiH u EU osigurati slobodu izražavanja i medija, kao i zaštitu novinara.

U svemu ovom, dijelimo sličnu ili istu radnu naviku, borimo se i držimo etičkog kodeksa na koji smo se “zavjetovali” prilikom ovog poziva, više udruženih snaga, solidarnosti i kolegijalnosti stvorit će bolju sliku o novinarstvu i novinarima, jer samo zajedno i udruženo možemo graditi pozitivniji medijski prostor, poručeno su naši sagovornici.

Također pogledajte

Za sanaciju cesta općini Kalesija odobreno oko 400 hiljada KM

Vlada Tuzlanskog kantona odobrila je ukupno 4.913.818,16 KM za realizaciju projekata sanacije i rehabilitacije lokalnih i nerazvrstanih …