Kalesijske novine Kalesijske novine
Bilo je impresivno vidjeti kolone vjernika koje su se u subotnje prijepodne 30. avgusta 2014. godine iz više pravaca nekadašnjim Pašinim putem kretale prema dovištu na Orliću (602 m.n.m), visu odakle se pruža impozantan pogled na doline Spreče, Drine i Sapne, i na planinski masiv Majevice s jedne strane i na planine srednjeg Podrinja, od Udrča i Velje glave do Borogova i Konjuha s druge strane.
Poznato je da tradicija održavanja dovišta na širem području Orlića dopire duboko u prošlost, po nekim predanjima sve do doba čuvenog Ajvaz-dede, da bi njihovo održavanje bilo zabranjeno prije nekih 65 godina od tadašnjih vlasti. Inicijativom grupe entuzijasta iz ovog kraja i uz podršku čelnih ljudi Medžlisa Islamske zajednice Kalesija i Zvornik manifestacija je obnovljena 2012. godine, da bi ove godine 3. po redu manifestacija dobila skoro sve sadržaje karakteristične za ovakve manifestacije.
U ime Organizacionog odbora Kulturno-vjerske manifestacije “Dovište Orlić – Pašin put 2014” prisutnima je dobrodošlicu poželio Dževad Tosunbegović, nakon čega je Mujo Hadžiomerović, u ulozi predsjednika Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, upoznao prisutne sa izuzetno značajnom problematikom zaštite bošnjačke imovine u tom entitetu, vezano za zakonska rješenja koje su vlasti tog entiteta donijele i koja mogu dovesti do masovnog oduzimanja zemljišta Bošnjacima.
Slijedio je vjerski program koji su izveli imami iz Medžlisa Islamske zajednice Kalesija i Zvornik.
Proučen je Jasin i izveden prigodni program uz ilahije, koje su odjekivale padinama Orlića, nakon čega je Enver ef Alić, glavni imam kalesijskog medžlisa, održao prigodno predavanje o značaju dove u islamu (POGLEDAJTE PRILOG ISPOD FOTO GALERIJE).
Naglasio je značaj šireg područja Orlića u daljoj prošlosti, ali i sa aspekta stradanja Bošnjaka Podrinja u posljednjoj agresiji (1992-1995), za koje je put pored Orlića bio praktično jedini put prema slobodnim teritorijama. U tom smislu posebno nadahnuto kazivao je o Orliću kao našem simbolu kojem se trebamo uvjek vraćati i činiti dove na njemu.
Zatim je obavljen podne namaz, nakon čega je uslijedila dova koju je uz učešće svih prisutnih proučio Bilal ef. Husić, imam Čaršijske džamije u Kalesiji.
Na ovogodišnjoj dovi je, prema slobodnoj procjeni, bilo prisutno blizu hiljadu vjernika, najviše iz naselja koja gravitiraju dovištu: Hajvazi, Caparde, Kusonje, Matkovac, Mahala, Bulatovci, Memići, Zukići, Baljkovica, Dugi Dio, Motovo, Šib, Seferovići, Potočani, Križevići, Striježevo, Gušteri, Planinci i Snagovo, ali iz mnogih drugih udaljenijih mjesta.
Poslije obavljene dove počeo je kulturno – sportski dio manifestacije, u okviru kojeg je dr Asim Mehmedović izveo nekoliko sevdalinki na sazu.
Da dekor dovišta podsjeti na naše tradicionalne manifestacije pobrinuli su se mladi članovi GKUD Halisije iz Kalesije, obučeni u bošnjačku narodnu nošnju.
Pogram sportskih takmičenja započeo je bacanjem kamena s ramena i potezanjem konopca, da bi se nastavio već tradicionalnim turnirom u malom fudbalu, uz učešće ekipa praktično iz svih mjesta koja gravitiraju dovištu.
Manifestaciju je uspješno proveo Organizacioni odbor, sastavljen od predstavnika Medžlisa Islamske zajednice Kalesija i Zvornik, opštinskih društava BZK Preporod Zvornik, Sapna, Osmaci i Kalesija, Gradske biblioteke Kalesija i džemata Hajvazi i Križevići.
Podršku održavanju dovišta pružili su poduzetnici i drugi donatori iz okolnih mjesta, kao i općina Kalesija kroz uređenje pristupnog puta iz pravca Hajvaza. Uređenje puta prema dovištu iz pravca Križevića, Seferovića i Potočana vlastitim stredstvima finansirao je Muhidin (Mahmut) Subašić iz Seferovića, zaposlen u Švicarskoj.
Obraćanje Envera ef. Alića
Poštovani, mi u našoj komunikaciji često izbjegavamo kazati molitva i tražimo adekvatniji izraz. a to je namaz. A šta je namaz, ustvari? Namaz je prava suština vjere islamske. Namaz je dova, a dova je vjera na djelu, odnosno dova je prava vjera. Mi, ustvari, kroz dnevne namaze i ostale povremene namaze samo suštinski dovimo i zamoljavamo Boga Dragoga da nam podari razum kako bi sami mijenjali naše stanje i kretali se u pravom pravcu. Dova je prijanjanje čovjeka – vjernika za sva kur'ansko-sunnetska načela za imanske i islamske šarte iz koji se jedino može da crpi kvalitetno življenje.
Gnijezdo lijepih riječi
Dova podrazumijeva gnijezdo lijepih riječi da se ljudska duša upusti u lični odnos sa Allahom Uzvišenim čije prisustvo posvuda osjeća. Dovom ljudskom srce se priprema da primi darove od Uzvišenog Stvoritelja, ili pak, da rob Božiji bude u duhovnoj pripravnosti(gotovosti) koja može brže osigurati priskrbljivanje takvih božanskih hedija.
”Zar Zemlju posteljom nismo učinili, i planine stubovima, i vas kao parove stvorili, i san vaš počinkom učinili…” (Nebe’ , 6-9)
Poštovani mu'mini i mu'minke,
Stari izumrli stanovnici zemlje Bosne na mnogim stećcima stoje uspravno, dignute glave I dignute ruke. Nikada oni nisu klečali ljudima moćnicima. Klanjali su se jedino Bogu Dragome. I živi Bošnjaci današnji uče se tom adetu.
Mi, Bošnjaci današnji, i Bošnjakinje današnje, hoćemo da ovo mjesto pod nama, ovo mjesto bošnjačke baštine, ovaj cijeli Orlić, zajedno sa neseljima oko njega, bude iznova utrt našim dovama, našim umiljatim molbama iz dubine naše nutrine. Jer, ovo je, braćo i sestre po dinu islamskom, još jedno vrelo nepresušne ljubavi za toprakom, za tlom koje katkada svojom visinom i nebesko plavetnilo dira. Ovo je vrtić za mlade, ali više za odrasle koji trebaju obnoviti gradivo iz domoljublja.
Naš Orliću patnjom napaćeni
Na Orliću toplina. Mi danas ovdje napravismo izlet u Bosnu. Na Orliću miris svakojakih trava ljekovitih. Ovo je izlet u ljekovitu Bosnu našu. Na Orliću organizovan život iznova, život sa svojim finim adetima iz birzemana. Duhovni izlet i duhovni uzlet iznova. Usne naše skrušenu dovu upućuju Rabbu iznova.
Bože Blagi i Jedini, omogući nam da u predpodnevlje ovo okom našim ljubimo orlićku pitominu, i svu pitominu našeg šireg bosanskog topraka.
Naš Orliću suncem osvijetljeni, naš Orliću patnjom napaćeni, naš Orliću ovih godina(2012- 2014), a posebno danas ljudskom dobrotom osvježeni, pričaj nam i tužnu priču kako tada živi, ali ranjeni i izgladnjeli Srebreničani u godini 1995, kao u horor filmovima izgiboše i život svoj položiše po šumama i njivama hajvaskim, capardanskim. Ti, Orliću naš, stojiš u nebo upet i sve si vidio. Došli smo danas ovdje da nam budeš naš kadija, da nam budeš haberdžija, da saznamo ko smo i šta smo, da uvirimo u sebe i u svoje bošnjačko biće, da se isperemo i preperemo, da čista srca s tebe siđemo i da naše čiste duše u naše bošnjačke mahale unesemo. Nesreća, Orliću naš, bukadar imamo, a teško je nama samima sve naše nesreće zamotati u u čudesne riječi koje ljekovito djeluju.
Orlić je stub na kojem su ispisane mnoge blagodati za ljude
Allahu naš, danas smo na Orliću, na čistom zraku, pa pomozi nam da valjano udahnemo kur'ansko-hadiske vrijednosti, pomozi nam da se duhovno regeneriramo, da kvalitetno glavom mućnemo kako bi prestali biti najzamršeniji kavm (narod) na ovom prolaznom svijetu. Dugo godina nije nas bilo ovdje u ovolikom broju. Dugo godina nismo bili zagledani nad sobom i u sebe. Dugo godina nismo se zagledali nad našom historijom i našom tradicijom. Danas s ponosom na ovom Orliću gledamo u sebe i oživljavamo davninu bošnjačku.
Ne damo se mi!
Bože Blagi i Jedini, pomozi nam da tijelom i duhom ojačamo i da nikada više ne budemo bilo čiji sužnji! Evlad su stubovi. Orlić je jedan stub. Mi obično na stubove kačamo razne oglase i poruke. Orlić je stub na kojem su ispisane mnoge blagodati za ljude.
