Kalesijske novine Kalesijske novine
„Grom iz vedra neba“ je odluka aviokompanije Wizz Air o otkazivanju devet linija za najatraktivnije evropske destinacije sa Aerodroma Tuzla. Od septembra Wizz Air ukida letove za Beč, Berlin, Billund, Cologne, Eindhoven, Friedrichshafen, Gothenburg, Baden Baden, Malmo, Nuremberg i Stockholm. Putnici će avionima Wizz Aira moći letjeti samo za Basel, Dortmund, Hahn i Memmingen. I na ovim linijama je smanjen broj sedmičnih letova.
Direktor Halilčević ipak se nada da će naći rješenje. „I ne samo to, stvaramo pretpostavke za milion putnika godišnje. Želimo biti najbolji aerodrom u državi. Šteta bi bilo da sve ovo stane“, kazao je kada smo s njim razgovarali o problemu nastalom nakon što je niskobudžetna mađarska aviokompanija Wizz Air najavila otkazivanje letova.
Na pitanje šta je Wizz Air naveo kao razlog otkazivanja, odgovorio je da su u dopisu koji su poslali Aerodromu Tuzla napisali uopćenu formulaciju u kojoj navode da „zbog promjenjivog ekonomskog okruženja i optimizacije njihove mreže letova smanjuju svoj kapacitet“. Dodali su da i dalje zadržavaju „odličnu stratešku saradnju sa Međunarodnim aerodromom Tuzla, te da „Aerodrom ništa nije mogao uraditi da se ovo ne desi“.
„Bilo bi nam lakše da su naveli šta im konkretno smeta, pa da to otklonimo. Nisu se ni na šta konkretno žalili da znamo šta možemo uraditi“, kaže Halilčević.
Bez posla bi mogla ostati trećina uposlenika
Problemi su počeli kada je irska aviokompanija Ryanair još u martu ove godine najavila otkazivanje letova sa Aerodroma Tuzla poslije 31. maja, što su i učinili. Kao razlog su naveli plaćanje takse od tri konvertibilne marke (1,5 euro) po odlazećem putniku, koju su plaćali Direkciji za civilno zrakoplovstvo.
Direktor Halilčević kaže da je još tada, u martu i aprilu, pokušao da alarmira sve nadležne da bi se moglo desiti ovo sa čime se sada suočavaju.
Međunarodni aerodrom Tuzla ima 190 uposlenih, koji opslužuju i aerodrom i avione. S obzirom da su u toku ove godine imali rekordan broj letova, a do jula su prevezli 430.000 putnika, radilo se u tri smjene. Ne dođe li do promjene situacije, bez posla bi moglo ostati 30 posto uposlenika, što znači da bi 60-ak osoba moglo dobiti otkaz.
No, to nije jedini problem. Otkazivanje brojnih letova i smanjen protok putnika itekako će osjetiti i mnogi drugi koji praktično žive i posluju zahvaljujući pružanju usluga putnicima.
Smanjen obim posla imat će i vlasnici rent a car agencija, okolni ugostiteljski objekti, vlasnici smještajnih kapaciteta. Mnogi će morati potpuno prestati sa radom jer neće imati dovoljno mušterija za pozitivno poslovanje. Posebno će to finansijski osjetiti mještani Dubrava Gornjih, gdje je smješten aerodrom. Mnogi od njih, koji su u neposrednoj blizini aerodroma, su svoje prostrane avlije i njive oranice pretvorili u parking prostore.
Direktor Halilčević se ipak nada da će prevazići ove probleme. U svakodnevnom je kontaktu sa Irfanom Halilagićem, premijerom Tuzlanskog kantona, Žarkom Vujovićem, predsjedavajućim Skupštine Kantona i Denisom Bećirovićem, kantonalnim ministrom trgovine, turizma i saobraćaja. Tvrdi da pokušavaju naći rješenje.
Pregovara se i sa nekim drugim niskobudžetnim aviokompanijama. Kako kaže direktor Halilčević, već ima pozitivnih nagovještaja.
Politička prepucavanja na relaciji SDP – SDA
Situacija u i oko Aerodroma Tuzla koristi se i za politička prepucavanja između opozicionog SDP-a i SDA, koja je dio vladajuće koalicije u Tuzlanskom kantonu. U SDP-u za sve optužuju Vladu Tuzlanskog kantona.
„I pored činjenice da je u ovoj godini rekordan broj putnika prevezen sa Međunarodnog aerodroma Tuzla, uspjela je [vlada] da za manje od godinu dana otjera oba avioprijevoznika sa aerodroma Tuzla (Wizz Air i Ryanair). Na ovaj način građani Tuzlanskog kantona i cijele sjeveroistočne Bosne, pogotovo naša dijaspora, su ostali bez mogućnosti bržeg putovanja, a Tuzlanski kanton bez strateškog preduzeća Međunarodnog aerodroma Tuzla, jako važnog za razvoj turizma, privrede i Tuzlanskog Kantona u cjelini“, poručuje SDP.
„Umjesto što odgovornost za propast aerodroma i odlazak Wizz Aira prebacuju na druge, Vlada Tuzlanskog kantona i uprava aerodroma, treba da odgovore zašto su sve ove godine aerodromsku taksu po odlazećem putniku Wizz Airu naplaćivali 20 puta skuplje nego Ryanairu? Nije li to, i takvo poslovno ponašanje prema strateškom partneru, izazvalo ovakvu reakciju i odlazak Wizz Aira“, pitaju tuzlanski SDP-ovci.
Tvrde i da Vlada Tuzlanskog kantona i menadžment Aerodroma nisu rješavali infrastrukturne probleme na aerodromu na koje su ukazivale aviokompanije. Oni predviđaju i potpuno gašenje Aerodroma Tuzla.
Na njihove optužbe odgovorio je kantonalni premijer Irfan Halilagić.
„Na Međunarodnom aerodromu Tuzla trenutno se implementiraju projekti vrijednosti oko pet miliona konvertibilnih maraka (2,5 miliona eura) u vidu novog gatea, atrija, parkinga sa više stotina parking mjesta. Nedavno usvojenim rebalansom budžeta Tuzlanskog kantona osigurali smo iznos od milion konvertibilnih maraka (pola miliona eura) za ugradnju svjetlosne signalizacije na pisti, nešto što je godinama bio zahtjev aviokompanija“, kaže Halilagić.
„To što je avioprijevoznik najavio povlačenje baznih aviona jeste neugodno iznenađenje jer nije bilo prethodnih najava, ali neka ne misle dušebrižnici da ne tražimo izlaz iz ove situacije. Naprotiv, rješenja ćemo pronaći i Međunarodni aerodrom Tuzla će nastaviti bilježiti izuzetne poslovne rezultate i uspjehe na zadovoljstvo putnika i svih nas“.
I ministar trgovine, turizma i saobraćaja Denis Bećirović je kazao da resorno ministarstvo i Vlada Tuzlanskog kantona stoje uz Medunarodni aerodrom Tuzla, te da zajedničkim snagama djeluju i traže brzo i kvalitetno rješenje.
Uključila se i dijaspora
Osim priče o (ne)plaćanju taksi za prijevoz putnika i robe, pojavile su se i razne špekulacije u vezi sa otkazivanjem nekih linija kompanije Wizz Air. Neki to povezuju sa činjenicom da je riječ o mađarskoj kompaniji i da predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik pokušava iskoristiti uticaj mađarskog premijera Orbana kako bi Wizz Air preselio u Banju Luku. Drugi govore o animozitetu na relaciji Sarajevo – Tuzla i da „trojka“, koja ima vlast na državnom i federalnom nivou, preko Aerodroma, želi kazniti Tuzlanski kanton, u kojem je na vlasti SDA. Ovo im spočitavaju zbog toga što se ne žele ukinuti naplaćivanje takse od tri konvertibilne marke po prevezenom putniku iz sjedišta Aerodroma i 40 konvertibilnih maraka (20-ak eura) po toni prevezenog prtljaga, koje po odluci BH Direkcije za civilno zrakoplovstvo (BHDCA) ovoj Direkciji trebaju plaćati niskobudžetne aviokompanije, kao i zbog nedavanja podsticaja aerodromima.
Direktor Halilčević nam je kazao da su tri aerodroma (Tuzla, Banja Luka i Mostar) zajednički uputili zahtjev BHDCA za ukidanje ovih taksi, ali pozitivnog odgovora nema. O raznim špekulacijama ne želi govoriti.
„Čuo sam i ja takve priče, ali nemam nikakve dokaze da je to razlog. Mogu samo govoriti o onom što je do aerodroma, šta ima iznad toga ne mogu kazati. Mnoge stvari su iznad Aerodroma i iznad Kantona. Naše je da radimo i da se borimo, ali za mnoge stvari se ne pitamo. Mi smo kolateralna šteta. Imali smo rekordnu posjetu u ovoj godini. Planirali smo prevesti 600.000 putnika, a kako smo bili krenuli, premašili bismo cifru od 700.000 prevezenih putnika“, ukazuje.
„Zemlje u okruženju (Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Albanija, Crna Gora) su objavile javni poziv za subvencije. Vjerovatno su te aviokompanije stvorile navike da im države plaćaju što lete sa njihovih aerodroma. Kod nas to niko ne plaća – ni kantoni, ni država. U budućnosti se mora planirati subvencioniranje niskobudžetnih kompanija da bi one bile prisutne“, dodaje Halilčević.
Smanjenjem broja letova najviše će biti pogođena brojna bosanska dijaspora. Indirektno, njihovim nedolaskom u Bosnu i Hercegovinu, osjetit će i svi drugi. Zbog toga su u dijaspori putem portala putujte.ba pokrenuli potpisivanje peticije „Spasimo ukinute destinacije sa Aerodroma Tuzla“. Pozivaju sve Bosance i Hercegovce u inozemstvu da potpišu peticiju i sačuvaju destinacije koje su veoma bitne za dijasporu. Potpisivanje peticije će trajati do 31. augusta. Cilj im je prikupiti 40.000 potpisa, a onda će peticiju poslati na adrese svih oni koji mogu pomoći da se vrate ukinute linije.
