Kalesijske novine Kalesijske novine
U vremenu kada su glasovi žena u književnosti sve snažniji, roman “Pod istim nebom – Istok i Zapad” autorice Hazete Hamzić Salihović izdvaja se kao intimna, istinita i duboko emocionalna priča koja kroz žensku sudbinu osvjetljava univerzalne istine o ratu, izbjeglištvu, ljubavi i opstanku.
Smješten između dva svijeta – ratom ranjene Bosne i utočišta Zapada – ovaj roman ne donosi samo priču o razdvojenoj porodici, već i priču o snazi žene, o majci koja vodi kćer kroz talase tuge, nesigurnosti i promjena, ne gubeći vjeru u ljubav, dom i nadu. Kroz kružnu strukturu radnje – susret oca i kćerke u gradskom parku na početku i kraju romana – autorica simbolično zatvara krug. Ova struktura nije samo narativna strategija, već i duboka metafora: za rađanje i umiranje, pad i uzdizanje, za sve ono što čini samu srž čovjekove sudbine.
Roman je priča o ljubavi – ne samo romantičnoj, već ljubavi prema djetetu, prema domu, prema vlastitoj prošlosti, i iznad svega, prema životu. Ispričan iz ženske vizure, ali oslobođen bilo kakvog pretjeranog aktivizma ili optužbi, ovaj tekst uzdiže ženu ne kao simbol borbe, već kao temelj opstanka. Ona je tihi stub porodice i društva, ona koja – kako to recenzent Fajko Kadrić zapaža – “prepreku koju ne može savladati, zaobiđe ili poplavi”.
U svijetu koji je često nepravedan, nemilosrdan prema slabima i tihima, ovaj roman je omaž ženama koje i u najtežim okolnostima uspijevaju sačuvati ono najvrijednije – ljudskost.
Hazeta Salihović nam ne nudi bajkovit kraj, ali nudi ono što je stvarnije i snažnije – vjeru da se čak i iz ruševina može podići dom, da ljubav može nadvladati tišinu i da žena, tiha kao voda, ipak nosi svijet na svojim ramenima.Promocija novog romana Hazete Hamzić Salihović bit će upriličena 26.maja u sali BKC “Alija Izetbegović” Kalesija, sa početkom u 19:00 sati.
Promotori su prof. Subhija Karahmetović i Fajko Kadrić, književnik.
“Dođite i prisustvujte večeri ispunjenoj inspiracijom, riječima i pričom koja povezuje različite svjetove pod istim nebom. Ulaz slobodan”.
Podsjećanja radi, Hazetina biografija se od 2017 , kada je izašao njen prvi roman “ Šapat sudbine” vidno obogatila. Uslijedio je prevod tog romana na njemački 2018. Roman “Vrisak do neba”, objavljen 2018. preveden na švedski i njemački jezik, a zbirka novela “Ja zaboraviti ne mogu”, izdata 2019. prevedena je na turski jezik. Treći roman “ Ja ću ti presuditi” objavljen je 2022, četvrti roman “Pod istim nebom – Istok i Zapad” nedavno je ugledao svjetlo dana.
Recenzija “Pod istim nebom i Istok i Zapad” dr. sc. Mirsad Kunić:
Porodična idila prekinuta ratom, majka Mina i kćerka Mirha bježe u Švicarsku, otac Dino ostaje da se bori, drama (ne)snalaženja u tuđini, Mirhino odrastanje sa svim izazovima i stranputicama, majčino žrtvovanje, Mirhino zaljubljivanje u ‘pogrešnu’ osobu, zabranjena ljubav, otac i njegov PTSP, odlazak u Tursku, melodramatično dospijevanje Mirhino u novi dom, novi ‘dozvoljeni’ muškarac u Mirhinom životu, vraćanje i novi susret sa umirućim Andreasom, sretan završetak s Ahmetom – sve su to sižejni elementi za jednu emotivnu i prijemčivu priču. Kada kažemo emotivnu onda mislimo na ogromnu, možda čak prekomjernu količinu emocija kojima su natopljene stranice ovoga rukopisa. Autorica je svjesno fokus stavila na emocije, sve je isprepleteno čitavom mrežom odnosa koje određuju emocije – Mina i Dino kao žena i muž, Mirha i Dino kao kćerka i otac, Mina i Mirha kao majka i kćerka, Mirha i Monik kao prijateljice, Mirha i Andreas kao cura i momak, Dino i Adreas kao nesuđeni punac i neželjeni zet, Mirha i Ahmet kao žrtva i spasilac i kao nova potencijalna veza. Tu su još u novorođeni sin Nuri, Andreasovi roditelji, Mirhini roditelji, potpuno promijenjeni i izliječeni otac Dino sa početka i kraja romana… Doslovno sve je svedeno na jake emocije i mrežu odnosa do te mjere da se, možda, može govoriti o višku koji škodi, ali s obzirom da je svaka priča o ratu, ratnim i izbjegličkim traumama, žrtvovanju i odrastanju u tuđini sama po sebi emotivna, vjerujemo da čitaoci, kao i ovaj koji piše recenziju, neće ni imati priliku bilo šta drugo osjećati osim užitka. Ne znamo stvarnosnu pozadinu ovoga romana – većina autorica i autora u postratnom periodu polazi od nekog svog stvarnosnog doživljaja i svjedočenja – ali želimo vjerovati da je autorica učinila pomak od stvarnosnog ka izmaštanom kroz jaku emotivnu priču koja, samim tim, nudi dublji doživljaj i uvid u stvarnosni okvir za koji se priča veže. Premda je sam život često u stanju ponuditi nadrealne sadržaje i rješenja, želimo vjerovati da nam je ove iz romana autorica sama ponudila kao plodove svog književnog izmaštavanja. Kako inače drugačije shvatiti Mirhino lutanje u odrastanju, zaljubljivanje u nekoga u koga ne bi smjela, zatim uvođenje u priču istočnih sadržaja, Mirhin pad i zagonetno dospijeće u jednu tursku porodicu, dodatno vezivanje na više razina i vođenje radnje ka vrhuncu i neminovnom razrješenju, sa novim melodramatičnim sadržajima. Sve su to elementi koji, uz već navedenu notu melodramatike, u prvi plan izbacuju potrebu za jakom emotivnom pričom a u drugi plan stavljaju ili potpuno odbacuju potrebu za pukim svjedočenjem. Gotovo da bismo se mogli poigrati sa već poznatim naslovom i, djelimično preoblikovanog, vezati ga za ovaj roman – Zapadno-istočni Divan (Goethe). Kako god kome izgledalo, ovaj korak je učinjen u pravcu i u korist književnih a ne nekih drugih istina. Uz podrazumijevajuću preporuku za objavljivanje a potom i čitanje uvjereni smo da će rukopis Pod istim nebom i Istok i Zapad Hazete Hamzić Salihović imati svoju publiku, ne nužno u krugu onih koji su na bilo koji način vezani za ratne i postartne događaje, nego i izvan tog kruga. A to onda znači pridobijanje drugog za našu priču.
