Ekonomija Federacije ne može preživjeti još jedan mandat Trojke

AUTOR: Odgovor.ba

Mnogo toga je napisano o negativnim ekonomskim trendovima u Federaciji Bosne i Hercegovine u mandatu oktroisane Nikšićeve Vlade. Kako se mandat bliži kraju, posljedice ekonomske katastrofe u Federaciji prevazilaze i najpesimističnije procjene (iako niko upućen u tematiku nije mnogo ni očekivao od ove vlasti). Mnogo prostora traže analize o stanju energetike, gašenju Željezare, Koksare, odumiranju Željeznica… što ne može stati u ovaj tekst, ali će biti obrađeno u budućnosti. Šta tek reći za gradnju autocesta? Slučajno ili namjerno, gotovo je pa zaustavljena gradnja i ne ugovara se ništa na prostoru gdje žive Bošnjaci u većini, a nove dionice se ugovaraju i grade gotovo isključivo u zapadnoj i južnoj Hercegovini. Ali i to je zasebna tema.

U ovom tekstu ćemo pojednostavljenom matematikom pokazati razmjere ekonomske katastrofe koja je zadesila Federaciju BiH. Prije toga ćemo reći da je potrebno utvrditi od kojeg datuma se kreće. U većini tekstova i površnih analiza autori uzimaju kao referentni datum 28. april 2023.g. – dan imenovanja Vlade. Ništa se u ekonomiji ne dešava preko noći. Kao što u fizici postoji prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tako i u ekonomiji stvari idu svojim tokom neko vrijeme.

Nije sporno da se u nekim aspektima sagleda cijeli četverogodišnji mandat, ali moramo biti svjesni da ekonomski eksperimenti Vlade nisu urađeni prvog dana, već godinu i po dana poslije, a stupili su na snagu početkom 2025. godine. Dakle, ako pričamo o efektima zabrane rada trgovinama nedjeljom i vještačkog minimalca, onda moramo uzeti u obzir da su te mjere krenule od 2025, što znači da je početni referentni datum 31. 12. 2024.

Pola miliona penzionera na pola miliona zaposlenih

Prema posljednjim statističkim podacima u Federaciji BiH je bilo 542.486 zaposlenih i 472.288 penzionera, uz kritičan omjer od samo 1,149 zaposlenih na jednog penzionera, s trendom daljeg opadanja. Ako uzmemo u obzir da fond Zavoda za penziono-invalidsko osiguranje (PIO) također troši određena sredstva na svoj rad, efektivno se broj penzionera gotovo izjednačio s brojem zaposlenih.

Da bismo razumjeli kako se došlo to toga, krenimo od stanja na posljednji dan 2024. Tada je bilo 551.452 zaposlenih i 453.900 penzionera, uz omjer 1,215 zaposlenih na jednog penzionera. Za sljedećih 20 mjeseci efekti ekonomskih politika Vlade FBiH su sljedeći: 8.966 manje zaposlenih i 18.388 više penzionera.

Nikšićeva vlada nije kriva za porast broja penzionera, to je prirodan proces koji će se nastaviti. Ali zato je kriva za neotvaranje novih radnih mjesta – oni su ih zatvarali, svjesno ili ne.

Da bi se zadržao omjer 1,215 uz zabilježeni porast broja penzionera, trebalo je otvoriti 22.340 novih radnih mjesta. Umjesto toga, Nikšićeva vlada je zatvorila 8.966 radnih mjesta. Dakle, u Federaciji za posljednjih 20 mjeseci nedostaje 31.306 radnih mjesta da bi se zadržao isti omjer broja zaposlenih i broja penzionera kakav je bio 31. 12. 2024. (a i tada je bio kritično nizak). To su efekti Vladinih ekonomskih politika.

Uzroci katastrofe

Osnovni uzrok ekonomske katastrofe koja je zadesila Federaciju BiH je loša ekonomska politika nekompetentnog premijera Nikšića i njegovih ministara, a naročito trojca Hasičević–Mijatović–Lakić. Ta politika se ogleda u populističkim mjerama koje su donošene paušalno i bez ozbiljnih analiza i simulacija njihovih efekata, kao da su vršili eksperimente nad Federacijom BiH.

Krenimo redom: administrativnom odlukom od 1. 1. 2025. povećana je minimalna plaća (tzv. minimalac) na 1.000 KM – povećanje od 62 %. Svi mi želimo imati veću plaću, ali to se ne može postići administrativnom odlukom. Put do veće plaće vodi kroz reforme tržišta rada i cijele privrede. Administrativnom odlukom o povećanju minimalca za 62 % dodatno je opterećena privreda, jer su opterećenja na plaće u FBiH visoka i računaju se kao procenat od osnovice.

Privreda je reagovala otpuštanjem velikog broja radnika. U pokušaju da zaustave val otpuštanja (koji sve vrijeme negiraju), „stručnjaci“ koji su oktroisani na vlast suspenzijom Ustava donose izmjene Zakona o doprinosima FBiH počev od 1. jula 2025, čime se smanjuje zbirna stope doprinosa sa 41,5 % na 36 %. Premalo i prekasno. Obećali su i drugu fazu poreznog rasterećenja, koja se nikad nije desila.

Nadalje, Zakon o unutrašnjoj trgovini u Federaciji BiH izmijenjen je na način da zabrani rad nedjeljom za većinu prodajnih objekata. Ova katastrofalna odluka je otjerala kupce u drugi entitet i nanijela ekonomsku štetu Federaciji koja će se zbrajati u godinama koje dolaze. Pri tome je napravljena diskriminacija, jer je izuzeće dato samo Orašju i nikome više. Upravo trendovi porasta trgovačke aktivnosti u Orašju u poređenju s ostatkom Federacije (gdje je zabranjen rad nedjeljom) pokazuju razmjere katastrofe. Najviše su pogođena područja blizu entitetske linije.

Broj penzionera raste, broj radnika opada

Komunistička ekonomija

Prethodnici Nermina Nikšića, komunisti, u bivšoj državi su kontrolisali centralnu banku, dakle štampariju novca Topčider u Beogradu. Kad god je trebalo, novac se mogao štampati i dijeliti kome treba. Sve bi to bilo super da osnovni zakoni ekonomije ne reaguju na takve anomalije; eh, ta inflacija. Neki će se sjetiti brojanja nula na novčanicama, a rekord je postigao apoen od 500 milijardi dinara.

Njihovi nasljednici, neokomunisti Nermina Nikšića, nemaju štampariju novca. Kurs konvertibilne marke je zakonski vezan za euro kroz sistem valutnog odbora (currency board). Možemo zamisliti šta bi se desilo da su Nikšićevi drugovi imali pod kontrolom štampariju novca. Ovako su morali da se muče sa zakonima, uredbama, čak su morali i Faruka Hadžića da postave na čelo FIA-e da im uljepšava ekonomsku sliku Federacije. Ali ni deset puta pametniji direktor od Faruka Hadžića ne bi mogao da „popegla“ ove brojeve u Federaciji BiH!

Spirala propadanja iz koje nema izlaza

Kao što smo mogli vidjeti iz prikazanih činjenica, ekonomija Federacije je ušla u spiralu propadanja: broj penzionera raste, broj zaposlenih opada, budžetski deficit raste, kreditni rejting opada itd.

Kratkoročno rješenje za probleme koje je sama napravila Nikšićeva Vlada je pronašla u enormnom zaduživanju, koje se mjeri u milijardama KM godišnje. Da nije kredita, ne bi mogli ni penzije isplatiti. Ali ne može se vječno živjeti na kredit, njega morate vratiti, uz pripadajuću kamatu.

Sljedeća vlada mora prvo zaustaviti pa onda preokrenuti sve ove negativne trendove. Recept je jednostavan: broj zaposlenih mora početi rasti brže od broja penzionera. Trebaju nam nova radna mjesta. Neko mora uplatiti doprinose da bi se penzije isplatile (bez uzimanja kredita). Ko će činiti novu vladu i da li će to znati uraditi – ne znamo. Ali sigurno znamo da ako Trojka ostane na vlasti (u novoj koaliciji ili tehničkom mandatu) ekonomija Federacije neće preživjeti.

Kako znamo? Ako pođemo od činjenice da svi ljudi griješe, možemo prihvatiti i da su trojanci pogriješili. U tom slučaju treba priznati grešku i popraviti je. Nikšić i njegovi koalicioni partneri ne priznaju da su pogriješili, čak se i ponose na predizbornim skupovima svojim „dostignućima“ i obećavaju da će ustrajati (valjda do kraja). Ako ovakva vlast preživi izbore 4. oktobra, ekonomija Federacije sigurno neće. Na građanima je da izaberu.