Kalesijske novine Kalesijske novine
U Prijedoru 31. maja 1992. godine naređeno je nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim čaršafima, a da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
Povodom Dana bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih Prijedorčana, u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu upriličen je niz akcija i manifestacija.
Jedna akcija upriličena je i u Kalesiji, naime, građani Kalesije danas su se ispred Čaršijske džamije u Kalesiji okupili, te u znak solidarnosti sa žrtvama genocida, stavili bijele trake oko rukava.
Ovu akciju su pokrenuli kalesijski portali, koji su proteklih dana pozivali građane da se okupe i obilježe ovaj datum. Ovo je prvi put da se Dan bijelih traka obilježili i u Kalesiji.
Najmlađi učesnik skupa bio je Jusuf Salihović, koji će za mjesec dana napuniti godinu dana. I on je, zajedno sa majkom Selmom, nosio bijelu traku oko ruke. Među građanima sa bijelom trakom bili su i općinski načelnik Nedžad Džafić, predsjedavajući Općinskog vijeća Kalesija Esad Čanić, Suad Hasanović, savjetnik općinskog načelnika…
Za NEON Televiziju govorio je Fahrudin Sinanović, direktor JU Gradska biblioteka Kalesija, koji je kazao kako je ovo borba protiv zaborava, a ne mržnja ili osveta.
-“Ovim se ne želi poticati na mržnju nego na pravdu i na nezaborav. Kada je u pitanju genocid nad Bošnjacima, prva odgovornost je na počiniocima genocida, poslije njih dolaze oni koji su prikrili zločin a onda dolaze oni koji to sve zaboravljaju”, kazao je Sinanović.
Građani općine Kalesija koji su se odazvali na ovu akciju su ovom prilikom posjetili Centralno šehidsko spomen-obilježje u Kalesiji i proučili fatihu kalesijskim šehidima.
Simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor.
