U Tuzlanskom kantonu deset zanimanja, odnosno zanata ocijenjeno je deficitarnim, a tamošnja vlast i ove godine stipendirat će one koji se odluče za neko od njih.
Vlada Tuzlanskog kantona je dala saglasnost na odluku o utvrđivanju deficitarnih zanimanja na području kantona za školsku 2021./2022. godinu. Riječ je o zanimanjima bravar, zidar-fasader-izolater, keramičar-teracer, krojač, konobar, plinski i vodoinstalater, električar, stolar, tapetar i rukovalac rudarske mehanizacije površinskog kopa
To je uvod u stipendiranje, kao oblik motivacije učenika da upišu neko od deficitarnih zanimanja, a prema riječima kantonalnog ministra obrazovanja i nauke Elvisa Barakovića, za ovu namjenu je u budžetu planirano 100 hiljada konvertibilnih maraka.
“Ministarstvo obrazovanja i nauke će raspisati konkurs za stipendiranje učenicima prvih razreda srednjih škola, koji su upisali deficitarna zanimanja. Do ovoga smo došli nakon podataka Službe za zapošljavanje TK i Kantonalne privredne komore, koji su ukazali na zanimanja koja nedostaju na tržištu rada”, kazao nam je Baraković.
Bravar, zidar-fasader-izolater, keramičar-teracer, krojač, konobar, plinski i vodoinstalater, električar, stolar, tapetar i rukovalac rudarske mehanizacije površinskog kopa, također su i prošle godine bila deficitarna zanimanja u Tuzlanskom kantonu.
Projekt stipendiranja realiziran je i lani, a učenici koji su upisali neka od spomenutih zanata godišnje su dobijali okvirno 900 konvertibilnih marka.
“Mi smo prošle godine imali veliki broj učenika koji su se na tadašnju listu prijavili te su dobili stipendiju, a mjesečno im je izdvajan novčani iznos od okvirno stotinu konvertibilnih maraka”, dodao je Baraković.
Ove godine omogućen je i veći broj stipendija, s obzirom na to da će iz kantonalnog budžeta biti izdvojeno 20 hiljada maraka više.
Inače, prateći potrebe tržišta rada, srednje stručne škole u Tuzlanskom kantonu u proteklim godinama uvodile su određene novine u obrazovnom procesu, što je u konačnici dovelo do pokretanja novih zanimanja, odnosno zanata.
Bosanskohercegovačko, ali i evropsko tržište rada trenutno vapi za zanatlijama, a zainteresiranost učenika koji bi željeli sticati znanja te se profilirati u prave majstore, zadnjih godina baš i nije bila na zavidnom nivou.
Zbog toga su na sve moguće načine profesori pokušavali osmisliti programe za učenike, koji im, između ostalog, kroz projekte nude i priliku za zaradu i to na način da praktičnu nastavu odrađuju u nekoj od firmi koja im uz znanje daje i novčane naknade.