Kalesijske novine Kalesijske novine
Uzgoj bh. kornišona najrasprostranjeniji je u Žvinicama gdje se uzgajivači pripremaju za nadolazeću sezonu. Sadnja će početi 20. maja, a okvirno mjesec dana kasnije očekuju se prvi prinosi. Cijena će ove godine u tri klase biti povećana za pet feninga po kilogramu.
Kreiranje plana sadnje te kupovina repromaterijala trenutno su u fokusu uzgajivača kornišona u Živinicama, koji će ove godine imati okvirno 100 hiljada sadnica navedene vrste krastavca.
“Prema našem planu ove godine sadnja kornišona će početi 20. maja, a od sadnje do berbe treba proći između 30 i 45 dana, u zavisnosti od zasada. Ukoliko se aktuelne vremenske prilike zadrže one će nama u potpunosti odgovarati za razvoj krastavaca, a prve prinose i njihovo branje očekujemo 20. juna”, kaže za Klix.ba Jasmin Selimović, uzgajivač i predsjednik Udruženja Kornišon.
Globalno povećanje cijena odrazilo se i na poskupljenje repromaterijala, što osjete i živinički poljoprivrednici. Zbog toga su uzgajivači kornišona ove godine morali ići u smjeru blagog poskupljenja svojih proizvoda koji će u tri klase imati cijene veće za pet feninga po kilogramu.
“Shodno našem novoformiranom cjenovniku, prva klasa kornišona po kilogramu će koštati 1,55 KM, druga je 0,75 dok je treća, 0,20 marka. Mi smo jednostavno morali ići s blagim povećanjem jer na drugačiji način ne bismo mogli imati koliku, toliku zaradu”, obrazlaže Selimović.
Beračima dnevnica od 50 KM
Uzgajivači, prema riječima Selimovića, ove godine su imali određeni vid pomoći od inozemnih organizacija koje su poljoprivrednicima u našoj zemlji omogućili određene novčane podsticaje, kako proizvodnja ne bi podbacila.
“Da nije bilo toga, proizvodnja bi sigurno bila u padu. S druge stane, nadamo se da ćemo obećanu pomoć dobiti i sa federalnog te kantonalnog nivoa, čime bi nam ova godina bila povoljnija”, nastavlja sagovornik portala Klix.ba.
Na području Živinica registrovano je blizu 200 uzgajivača kornišona, a uglavnom je riječ o porodičnom poslu u kojem svi članovi osim sadnje učestvuju i u berbi krastavaca. Svake godine u vidu ispomoći budu angažovani i berači koji će ove godine raditi za istu dnevnicu kao lani.
“Naši berači se plaćaju po satnici koja iznosi pet konvertibilnih maraka. U jeku berbe njihov radni dan traje u prosjeku deset sati, tako da njihova dnevnica iznosi 50 KM. Radnu snagu iz godine u godinu sve je teže pronaći, a one koje angažujemo nastojimo maksimalno ispoštovati te idemo do te mjere da im dnevnicu u navedenom iznosu isplaćujemo i ukoliko su radili manje od deset sati”, ističe Selimović.
Na lokalitetu Živinica pod zasadima kornišona naći će se okvirno 120 duluma zemlje, a sve količine koje prispiju će biti dovoljne za podmirivanje domaćeg, ali i inozemnog tržišta.
Izvoz u Austriju i Njemačku
Bh. kornišon posebno je prepoznat u Evropi, jer se intenzivno radi na špaliru, a zbog sistema navodnjavanja kap po kap naši uzgajivači postižu izuzetno dobar kvalitet prve klase krastavca.
“Naš plan je da ćemo ove godine imati prinose od hiljadu i po tona krastavaca, a okvirno 30 tona će biti dovoljno za bh. tržište. Sve ostalo je namijenjeno za izvoz, najviše u Austriju i Njemačku”, naglašava Selimović.
Uzgajivači kornišona se nadaju da ove godine neće imati probleme vezano za izvoz, a sa kojima su se susretali u 2020. i 2021. kada je Hrvatska ograničila izvoz biljnih proizvoda samo na dva granična prelaza – Gradišku i Bijaču. Tada je došlo do određenih gubitaka u kvalitetu krastavaca zbog dugog zadržavanja proizvoda na graničnim prijelazima.
(Klix)
