Kalesijske novine Kalesijske novine
U okviru Kulturne manifestacije “Ikre 2020”, kojom JU BKC “Alija Izetbegović” Kalesija i BZK “Preporod” Kalesija obilježavaju Mjesec knjige, u utorak, 13. oktobra, u prepunoj kalesijskoj biblioteci održana je promocija knjige „Čitanje Perijeve zbirke“, prof. doktora Mirsada Kunića, a odmah nakon nje i tribina „Knjigom protiv genocida“.
O Kunićevoj knjizi, osima autora, govorili su i doc. dr. Elvir Musić i Fahrudin Sinanović. Obojica su kazali da je profesor Kunić ovom knjigom dao značajan doprinos afirmaciji bošnjačke usmene književnosti.
Kunićeva knjiga, koja je zapravo i knjiga o bošnjačkoj narodnoj književnosti, nastala je kao rezultat njegovog boravka na Harvardu i polugodišnjeg istraživanja onoga što su prikupili američki istraživači Milman Peri i Albert Lord.
– Šest mjeseci sam proveo na Univerzitetu Harvard gdje sam imao pristup ogromnoj građi. Dio građe sam donio sa sobom i kao rezultat svih tih mojih istraživanja nastala je ova knjiga. Ovo je mali dio te građe koju sam ja uspio obraditi. Nadam se da ću u nastavku svog bavljenja tom zbirkom ponuditi još neke nove knjige na tu temu”, kazao je Kunić.
Učesnici tribine “Knjigom protiv genocida” bili su prof. dr. Mirsad Kunić, doc. dr. Elvir Musić, Amela Delić, asistentica na Filozofskom fakultetu u Tuzli, i Mensur Pavica. Svi su se složili da se i knjigom moramo boriti protiv genocida
– Politika nudi kratkoročna rješenja, a knjiga nudi pouzdana i dugoročna rješenja, kazao je Kunić
– Kod Srba je prvo postojala teorija o genocidu nad Bošnjacima, prvo su to u knjigama razradili, a onda su na red došli izvršioci genocida. Mi moramo „ubiti“ njihovu teoriju o genocidu, a to možemo samo ako budemo pisali i čitali, istakao je mladi filozof Mensur Pavica, koji će 19. oktobra 2020. godine biti i jedan od uvodničara na Međunarodnoj konferenciji, koju organizuje Institut za genocid u Sarajevu povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici.
Odlučio se, kako kaže, za filozofski pristup genocidu i pokušava da kroz filozofsku antropologiju, antropološki pristup čovjeku, kroz prizmu filozofije da tematizira genocid.
– Za mene ta tema nije regionalna i lokalna tema. Za mene je to antropološka tema koja se tiče cjelokupne ljudste vrste i civilizacije u cjelini. Tvrdio sam da genocid postavlja upitnik iznad ljudske civilizacije i njenog života. Tvrdim da je ona možda mrtva za sva vremena ako mi ne možemo prevenirati genocid na način da se on nikada i nikome ne dogodi, kazao je Pavica.
Amela Delić je govorila o ulozi medija o oblikovanju svijesti počinilaca genocida i onih koji negiraju genocid.
Na tribini je predstavljen i projekat „Genocid.ba“. BKC „Alija Izetbegović“ Kalesija, zajedno sa vanjskim saradnicima, pokrenuo je projekat Genocid.ba u cilju čuvanja istina od zaborava i iskrivljavanja, da se podsjeća na ono što se dogodilo da se više nikad ne ponovi.
Generalni pokrovitelji Kulturne manifetacije “Ikre 2020” su Općina Kalesija i općinski načelnik Sead Džafić, a projekat su podržali i Fondacija za izdavaštvo Sarajevo, Fondacija za bibliotečku djelatnost i Ministarstvo za kulturu, sport i mlade TK.
