Hazim Karić, nekadašnji novinar „Oslobođenja“, pobjednik je literarnog natječaja „Zavičajna priča“, kojeg je raspisala Gradska biblioteka Kalesija. Žiri u sastavu mr. Hurija Imamović, književnik Mehmed Đedović i novinar i književnik Fahrudin Sinanović ocijenio je Karićevu priču „Rezervna ahmedija“ kao najbolju. Drugo mjesto osvojio je Fajko Kadrić sa pričom „Sahat sa posvetom“, dok su treće mjesto podijelili Adnan Spahić, sa pričom „Dvojica i unuk od jednoga“ i Samir Hasanović – Čeng sa pričom „Tihi tajkun“. Posebno su pohvaljene priče „Dževkin bunar“ Sejfulaha Imamovića i „Svadba“ Hazima Karića.
U konkurenciji mladih, do 15 godina, Žiri je kao najuspjelije izdvojio tri priče, koje nije rangirao, već su sve tri priče isto vrjednovane. To su priče „Nosač Hava“ Irme Barčić, „Besjeda s babom“ Irme Šabić i „Zavičajna priča“ Jasmine Šehić.
Pismena priznanja i pohvale, te knjige i novčane nagrade najboljima uručio je direktor Gradske biblioteke Mehmed Hodžić.
Zajednička zbirka priča
Projekat su pomogli, između ostalih, i BZK Preporod, UG „Proaktiva“, firma „Limprom“ i drugi. Pokrovitelj literarnog natječaja „Zvaičajna priča“ bila je Općina Kalesija.
Od Mehmeda Hodžića, direktora Biblioteke, saznajemo da su na natječaj pristigle priče iz cijele BiH.
– S obzirom da je riječ o našem prvom literarnom natječaju, mi smo zadovoljni kvalitetom priča. Priče su pristizale iz Sarajeva, Brčkog, Tuzle, Banovića, Kalesija. Zvornika… Nadam se da ćemo ustrajati sa ovim natječajem i da ćemo već iduće godine imati još više i autora i kvalitetnih priča, kazao je direktor Mehmed Hodžić.
Najuspjelije priče će biti objavljene u zajedničkoj zbirci priča, a bit će objavljene i na portalima www.bhknjiga.com, www.kalesijske-novine.com i www.kalesija.com.
Pobjednik literarnog natječaja Hazim Karić je kazao da mu je ova nagrada veoma draga.
– Uz novinarske i druge poslove kojima sam se bavio u proteklih skoro dvadeset godina, pisao sam i pišem pripovijetke. Nameračio sam se i na romanesknu prozu, ali, pošto nisam do sada objavljivao svoja djela, ne bih da budem neskroman. Dvije priče koje sam poslao na natječaj pod nazivom „Zavičajna priča“ činile su mi se prikladne za ovu priliku. Nisam očekivao da će ih stručni žiri ovako visoko ocijenjeniti. Pogotovu zbog toga što je do sada tek dvoje-troje ljudi pročitalo moje pripovijetke.
Prva nagrada mi godi, prije svega zbog toga što je to svojevrsno priznanje onom što pišem, ali mi više znači kao podloga i ohrabrenje da počnem objavljivati svoje priče. Sad sam siguran da bi moje priče mogle biti zanimljive čitaocima i nemam razloga više izbjegavati da ih štampam.
Zahvaljujem se članovima stručnog žirija ovog natječaja i čestitam inicijatorima i organizatorima ove manifestacije koja će, siguran sam, obogatiti književno – kulturnu scenu u Bosni i Hercegovini i za kratko vrijeme zauzeti svoje mjesto u našoj zemlji, kazao je Hazim Karić.
Iz biografije pobjednika
Hazim Karić rođen je 1970. godine u Zvorniku. U profesionalnoj novinarskoj karijeri obavljao poslove: saradnika, dopisnika, urednika i kolumniste u više printanih i elektronskih izdanja u Bosni i Hercegovini i svijetu, od kojih se izdvajaju: Večernje novine, Jutarnje novine, Narodne novine, Naše vrijeme, Dnevni avaz, AS, VIP, Večernji list – Zagreb (Hrvatska), Sportske novosti – Zagreb (Hrvatska), Bošnjačka dijaspora – St. Luis (SAD), Tuzlanski list, Poslovne novine i dr. Uređivao jedinstveni web portal za promociju ljepota i turističkih potencijala BiH www.vodic.ba, te pisao tekstove za više elektronskih izdanja i saradnik više internet portala.
Radio na poslovima glasnogovornika u BMG – Bosanska medijska grupa Tuzla, Univerzitet u Tuzli, Turistička zajednica TK…
Autor većeg broja biltena i periodičnih izdanja listova i publikacija, i pisao recenzije za više autorskih djela u prozi i poeziji. Urednik, lektor i korektor više izdanja literarnih i stručnih knjiga i publikacija. Nagrađivani autor pripovjedaka.
Pokrenuo i učestvovao u realizaciji više projekata kojima se afirmišu ravnopravnost svih građana, posebno prava manjina, prava prognanika i povratnika, mladih i obrazovne politike u Bosni i Hercegovini. Višegodišnji aktivni sudionik u projektima kojima se nastoji stvoriti ravnopravni status i materijalno obezbijediti djeca u obrazovnom procesu u povratničkim sredinama u Bosni i Hercegovini.
Jedan od inicijatora i član najužeg tima osnivača i aktivni autor objavljenih sadržaja internet portala www.genocid.org u okviru Udruženja građana Istina za pravdu. Jedan od osnivača i predsjednik Udruženja intelektualaca Podrinja. Zvanje profesora bosanskog jezika stekao na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Oženjen, otac dvoje djece.